Zabranom kandidaranja na izborima i obnašanja vlasti ratnim zločincima, ispunjeno je obećanje žrtvama genocida. Da ne bude zabune, to nisu uradili bh. političari, nego visoki predstavnik. Političari, nažalost, i dalje veličaju ratne zločince.
Fikret Abdić, osuđen zbog osnivanja sabirnih logora, maltretiranja, korištenja zarobljenika kao živog štita, po izlasku na slobodu kandidovao se na izborima i nesmetano obnaša funkciju načelnika Velike Kladuše. Od lokalnih izbora ove godine više se neće moći kandidovati, kao ni ostali osuđeni za ratne zločine koji su u protekle dvije decenije bili su na kandidatskim listama i imenovani na javne funkcije.
“Nijedna osoba koja je osuđena od strane bilo kojeg međunarodnog ili domaćeg suda za zločin genocida, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine ne može se kandidirati na izborima niti obavljati bilo koju izbornu, imenovanu ili drugu funkciju”, stoji u izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH.
Ovu dopunu izbornog zakona donio je visoki predstavnik u BiH Cristian Schmidt zbog, kako je naveo, budućnosti društva i civilizacijskih vrijednosti. Tome su se odavno nadale porodice žrtava jer je više od 50 osuđenika pred Međunarodnim sudom do sada odslužilo kaznu.
“Ne postoji nikakav razlog da ti ljudi opterećuju javnost svojim prisustvom u organima vlasti. Takvu sam najavu dao 11. jula u Srebrenici. Ovo je nešto za nove generacije, mlade generacije. Ključ svega je da mladi ljudi požele da ostanu u BiH”, kazao je Schmidt.
”Očito je kod međunarodne došlo do momenta da shvate da to ne može preko domaće politike, da politika ima drugačije ciljeve – da ne uvaža žrtve, međunarodne norme i sada je došlo da od četiri ključne stvari za žrtve uspjeli smo riješiti preko OHR-a”, kazao je Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.
Još se čeka upisivanja presuda u krivičnu evidenciju
S druge strane još uvijek se čeka da presude Međunarodnog suda budu upisane u krivičnu evidenciju. Zbog toga Dario Kordić koji je odgovoran za masakr u Ahmićima, gdje je najmlađa ubijena žrtva imala tri mjeseca, bez problema može priložiti uvjerenje o nekažnjavanju. Memorandum o saradnji između rezidualnog mehanizma za krivične sudove i ministarstva pravde potpisan je prije dva mjeseca i to je prvi korak.
“Ovaj Memorandum osigurat će da oni koji počine najteže zločine prema međunarodnom pravu snose posljedice svog djelovanja i poslije odsluženja zatvorske kazne, te da će ih te posljedice pratiti cijelog života gdje god bili”, kazao je krajem januara Abubacarr M. Tambadou, sekretar Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.
No, praktična primjena odredbi Memoranduma još uvijek se čeka.
“Ministarstvo pravde BiH još uvijek od Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove u Hagu očekuje isporuku navedene dokumentacije”, kazali su iz Ministarstva.
Nakon prijema podataka ministarstvo pravde će ih dostaviti ministarstvima unutrašnjih poslova.
Tako će tek nakon 29 godina od rata ratni zločinci zakonski biti spriječeni da se kandiduju na izborima, a u krivičnim evidencijama imat će upisana svoja ratna zlodjela.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!