Zabrana ljiljana na Maršu mira? "Nisu to dvije žene iz Doboja, nego hiljade ljudi"

U deklaraciji se poziva i na ukidanje odluka visokog predstavnika. Šta stoji iza ove deklaracije? Kakvu poruku vladajuća većina šalje ovim dnevnim redom i šta to znači za položaj nesrpskog stanovništva u Republici Srpskoj?

Nije neprirodno da se nalazimo u izbornoj godini i da ove velike riječi koje dolaze, posebno od nekih istaknutih političkih aktera poput gospodina Stevandića koji prednjači u inicijativama, deklaracijama i sve ono što dolazi iz Narodne skupštine, to je još jedan pokušaj da se iza velikih riječi sakriju stvarni problemi građana u ovom entitetu: od odlaska mladih, korupcije, davanja privilegija moćnicima, političkim moćnicima i tako dalje. Sve ono što se tiče građana pokušava se prikriti nekom pričom o nekoj 1389. i nekim mitologijama koje apsolutno nisu više izraz nikakvog srpstva niti hrabrosti ovog vremena, gdje treba možda činiti ili donositi drugačije deklaracije koje bi se ticale života ovih ljudi, a ne da nam ljudi sve više i više odlaze. Ali, od koga to dolazi nije ni čudno, i mislim da upravo Stevandić i njemu slični nemaju šta drugo građanima ni ponuditi osim toga. Tako da, još jedan pokušaj u nizu da se nacionalizira entitet, a da se država Bosna i Hercegovina nekako delegitimizira. I to nije nešto što se dešava samo sada, nego to se radi godinama, kroz različite inicijative i deklaracije koje su se pokušale donijeti ili su donesene u ovoj Narodnoj skupštini.

Nedavno smo svjedočili incidentu između pripadnika MUP-a RS i dvije žene koje su na haubi automobila imale zastavu Republike BiH. Nakon toga Vlada RS-a usvojila zakon koji za isticanje simbola i zastave Armije RBiH predviđa tri godine zatvora. To treba sada potvrditi NSRS. Kako to komentarišete i može li ovo postati krivično djelo?

Vlada je inicirala izmjene i dopune Krivičnog zakona izvan svojih nadležnosti, jer sama Vlada ne može inicirati zakone koji su u direktnom sukobu sa državnim zakonima. Znamo da Zakon o oružanim snagama Bosne i Hercegovine propisuje tekovine armija koje su sudjelovale u ratu u Bosni i Hercegovini, u tri puka: pješadijski puk, od kojih je drugi Rendžerski puk, puk koji baštini tekovine Armije Republike Bosne i Hercegovine. Tako da svi mi dobro znamo da će sva ova inicijativa, i ukoliko i dođe do potvrđivanja, odnosno donošenja izmjena i dopuna Krivičnog zakona u Narodnoj skupštini, da će to otići na Vijeće naroda, gdje će Klub Bošnjaka, odnosno delegati u Klubu Bošnjaka Vijeća Naroda pokrenuti inicijativu o zaštiti vitalnog nacionalnog interesa prema Odjeljenju za vitalne nacionalne interese Ustavnog suda RS-a. Naravno, to će biti odbijeno, jer Ustavni sud RS-a je odbio preko 95% inicijativa koje su došle od ovoga kluba. I onda, naravno, dolazi do potvrđivanja tog zakona, a potom slijedi apelacija Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine od članova Predsjedništva ili određenog broja poslanika u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine ili u Domu naroda Bosne i Hercegovine. I naravno, Ustavni sud će to osporiti i boriti. I ponovo ćemo proći kroz tu jednu agoniju koju prolazimo u nizu akata koji su doneseni na nivou entiteta, koji se krše sa državnim zakonima. Tako da je i to još jedan pokušaj da se iza velikih riječi prikriju stvarni problemi u ovom entitetu, a njih je zaista mnogo, jer i sam sam i stanovnik, odnosno građanin ovog entiteta, i neko ko je na poziciji da je svakodnevno u razgovoru sa građanima, ne samo bošnjačke nacionalnosti, nego svih drugih.

Izdali ste nalog za povlačenje ovog prijedloga zakona. Očekujete li usvajanje u NSRS-u?

Izdao sam upozorenje poslanicima koji su se zakleli da će raditi u skladu sa Ustavom BiH. Tako da svako onaj ko bude sudjelovao u takvom donošenju zakona će biti odgovoran. I mi nećemo stati samo na upozorenjima ili sa naredbama, ili nazovite to kako hoćete, nego ćemo protiv svakog pojedinca koji učestvuje u ovome pokrenuti krivične postupke, odnosno prijaviti ih nadležnim tužilaštvima da ih procesuiraju dalje. Ja mislim da je krajnje vrijeme da, posebno oni koji su u vlasti ovog entiteta, prestanu sa upornim negiranjem Bosne i Hercegovine i destruktivnim politikama koje nemaju ništa drugo za cilj nego da prodube ionako već postojeće tenzije koje postoje u Bosni i Hercegovini.

Dakle, to građanima sigurno ne treba. Kada kažem građanima, mislim na sve, nego im treba da se okrenemo realnim problemima i da rješavamo takve probleme. Oni su svjesni toga, ali nemaju šta drugo da ponude građanima osim te nacional-primitivne retorike u kojoj pokušavaju na emociji ljudi zadržati određene pozicije u vlasti. I, nažalost, nemamo ni nekih posebnih alternativa na političkoj sceni koje nude nešto drugačije. Uglavnom su to neke retorike nacional-primitivizma, koji je zaista 30 i više godina nakon rata postao dosadan, kako građanima, tako i svima. Mislim, mislim da je to samo ovaj ukupan sistem koji je u saradnji: Vlada, Narodna skupština, Ustavni sud RS-a, predsjednik i svi oni koji pokušavaju na tome i u ovoj izbornoj godini pridobiti neki sitni politički poen, od kojeg, vjerujem, da građani već su prepoznali da od toga nema ništa i da se jednostavno treba okrenuti u nekom drugom pravcu.

Bliži se obilježavanje 31. godišnjice genocida u Srebrenici. Spomenula sam u uvodu taj incident koji se dogodio u Doboju, s obzirom na to da sutra kreće i Marš mira, i da svake godine svjedočimo brojnim zastavama Republike Bosne i Hercegovine na tom maršu. Šta očekujete? Očekujete li bilo kakve reakcije MUP-a Republike Srpske i evo šta biste poručili svim ljudima koji će biti na tom Maršu mira?

Vidite, ovdje najveću odgovornost nose institucije, uključujući i MUP RS-a, koji je jedan od aktera u obezbjeđenju ovih skupova koji slijede. 11. juli je zaista najveći događaj na nivou godine u Bosni i Hercegovini, sa visokim stepenom rizika, dolazi dijaspora, dolaze ljudi pod emocijom, nostalgični ljudi, i tako dalje. Ove institucije, umjesto da spuštaju tenzije, one ih produbljuju. Ja mislim da je bilo jako neodgovorno od policijskih službenika u Doboju da na jedan nasilan, fizički način otimaju ili cijepaju privatno vlasništvo, odnosno predmet koji se nalazio na vozilu. S druge strane, mislim da se ovdje miješaju pojmovi. Dakle, između zastave sa ljiljanima, koja je bila legalna zastava Republike Bosne i Hercegovine i tada međunarodno priznate države, i ta zastava je važila sve do 1998. godine, kada je zvanično promijenjena. S druge strane, postoji zastava Armije Republike Bosne i Hercegovine sa onim mačevima iznad, dakle, koju nam pokušavaju imputirati.

Dakle, učesnici Marša mira nikada do sada nisu koristili zastave Armije Republike Bosne i Hercegovine, nego se zastave Armije Republike Bosne i Hercegovine koriste, recimo, u Neziku i u nekim mjestima u Federaciji kada se obilježavaju dani naše armije i pripadnika veterana Armije Republike Bosne i Hercegovine. Tada se koriste te zastave. U samom Maršu mira ljudi koriste, i to godinama, zastave sa ljiljanima koje su i sudovi ovog entiteta identifikovali kao zastave koje su bile legalne zastave, da su historijsko naslijeđe Bosne i Hercegovine i kao takve ne proizvode nikakav sigurnosni problem niti bilo šta.

Međutim, ovdje, čak i u ovoj inicijativi Vlade za izmjene i dopune krivičnog zakona ne pominje se ta zastava, nego se pominje zastava Armije Republike Bosne i Hercegovine, a policijski službenici i svi oni koji provode zakon, odnosno do sada ga nisu ni provodili, nego su to radili samo inicijativno, i svaki od tih prekršaja bio je odbačen od sudova u ovom entitetu. Oni to koriste kao da je to vojna zastava. To nije vojna zastava, to je zastava Republike Bosne i Hercegovine, međunarodno priznate zemlje.

S tim u vezi, dakle, mi ne možemo naređivati domoljubima Bosne i Hercegovine i onima koji vole Bosnu i Hercegovinu da je ne vole i da prestanu koristiti zastavu sa ljiljanima. S druge strane, upravo ti koji rade to tako i žele kriminalizirati tu zastavu će biti odgovorni za sve ono što nasilno pokušavaju primijeniti na ovom dijelu države. Država Bosna i Hercegovina, koliko god je neko prihvatao ili ne, još uvijek egzistira, ima svoje ustavne okvire i zna se ko je za šta nadležan. Ali zabranjivati nekome da voli domovinu je preopasan čin, bilo da je to institucija poput policije u ovom slučaju ili bilo ko drugi ko pokuša fizički zabraniti masi ljudi. Dakle, nije to jedan pojedinac kojeg će oni skloniti ili dvije žene kao što je to bilo u Doboju. To su hiljade ljudi koji to koriste. Ako je neko spreman da se sa takvim ljudima sukobljava, onda su i institucije odgovorne i nose odgovornost, jer ovdje nije riječ o bilo kakvom krivičnom djelu, i ovo je pokušaj Vlade da zaobiđe čak i sudsku praksu. Tako da oni apsolutno, ako dođe do bilo kakvog incidenta, preuzimaju odgovornost.

┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad