Suad Arnautović, predsjednik Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, Vanja Bjelica Prutina, članica komisije, Lejla Bičakčić, direktorica Centra za istraživačko novinarsto i Dario Jovanović, projekt menadžer Koalicije za poštene i slobodne izbore “Pod lupom” bili su gosti specijala N1 u vezi sa izbornim procesom u BiH.

Sutra zvanično počinje kampanja. Kako se nakon posljednje odluke suda, kada ste zvanično “postali legitimni”, osjećate?

Bjelica Prutina: Radim potpuno isto kao i u prošlom periodu. Od kada smo preuzeli dužnosti i obaveze radimo u punom kapacitetu. Svakako je dobro da je Sud BiH konačno stavio tačku na to.

Arnautović: Drago mi je iako neće prestati napadi na CIK. Ovo je tema o kojoj se priča dvije godine, a sve je bilo potpuno jasno.

Preko 3,3 miliona osoba sa pravom glasa. Ovaj broj registrovanih glasača podigao je veliku prašinu u javnosti?

Arnautović: Centralni birački spisak se vodi po službenoj dužnosti. Osnovnu dužnost imaju nadležni državni organi kao MUP-ovi, Ministarstvo civilnih poslova itd. Vi kada izvadite ličnu kartu po automatizmu dolazite na birački spisak. Evo vam primjer – čovjek iz Australije došao je na godišnji odmor u Kozarac i tamo je izvadio ličnu kartu. Po automatizmu on je tamo prijavljen. Kada se radio popis stanovništva on nije bio tu. I zato je na biračkom spisku, a nije bio na popisu stanovništva.

Imamo li rast političkih subjekata?

Bjelica Prutina: Definitvno imamo rast. Ovi izbori su sa najvećim brojem do sada. Evidentno je da raste broj političkih subjekta i stranaka koji se registruju. Zabrinjavajuće je da smo imali nezavisne kandidate sa 0 glasova koji nisu ni za sebe glasali. Ako bi pokušali naći odgovor na ovo pitanje, onda se samo p osebi nameće da se radilo o nekakvoj trgovini mjestima.

Gospođo Bičakčić, da li je ovaj rast prednost ili nedostatak za birače?

Bičakčić: U vrijeme pandemije i najveće ekonomske krize vidimo najveće povećanje političkih subjekata i ja bih rekla da to pokazuje kako je politika profitabilan posao. Niko ne može nabrojati te političke subjekte, ne zna se gdje su oni, ko su i na koji način da se glasa za njih. Nikako to nije prednost. Istraživanja pokazuju da kupci imaju izuzetan stres kada imaju ogromnu ponudu jer ne znaju za šta da se odluče. Tako je slično i sa ovolikim brojem stranaka.

Generacija 2004. prvi put izlazi na izbore? Gospodine Jovanoviću, kako bi ste im ukratko objasnili za koga se glasa?

Jovanović: Građani i građanke BiH, svi oni koji se nalaze na biračkom spisku, imat će priliku da glasaju za šest izbornih utrka na tri nivoa vlasti. Glasat će za članove Predsjedništva BiH. Građani u Federaciji će glasati za Federalni parlament i svoju kantonalnu skupštinu. Građani u Republici Srpskoj će glasati za predsjednika i dva potpredsjednika entiteta i Narodnu skupštinu.

Arnautović: Dodao bi još da birači u Brčko Distriktu imaju različita entitetska državljanstva. Oni koji imaju državljanstvo Federacije imat će tri glasačka listića.

Monitorinzi izbornog pračenja kažu da su mediji najčešće služili kao platforma političkim subjektima?

Bičakčić: Izborna kampanja se prati na isti način na koji se prate politička djelovanja. Većina medija se odlučuje na uzimanje izjava i pravljenje vijesti od tih izjava. To nije novinarstvo. Dnevno novinarstvo treba izazivati dinamiku između političkih subjekata.

Mnogi u državi, čak i oni najobrazovaniji, ne razumiju u potpunosti izborni proces?

Arnautović: Prije dva dana nazvao me je jedan univerzitetski profesor, akademik, da mu razjasnim kako da glasa i šta će biti ako se glas da pojedincu, a ne i stranci. Šta hoću da kažem? Tri osnovna elementa su svakog izbornog sistema. To je formula za preračun glasova u mandate, izborne jedinice i tip glasačkog listića. Sada da pitate prosječnog studenta kakav je glasački listić na izborima u BiH vjerujte da će biti visoki procenata onih koji neće znati odgovor.

Kako bi ste im vi pomogli da razumiju?

Arnautović: Mi ćemo kao CIK nešto uraditi, a ostalo je opća demokratska kultura. To mora ići kroz obrazovni sistem. Mi imamo dva izborna sistema – jedan je većinski za Predsjedništvo BiH, te predsjednika i potpredsjednika RS. Pobjednik je onaj koji dobija najviše glasova. Drugi za zakonodavna tijela je sistem proporcionalne reprezentacije, i to je potpuno drugi sistem gdje vi možete glasati i za stranku i za kandidate unutar te stranke. Ne možete kao u Švicarskoj da pravite “koktel”, kako ja to znam kazati, da uzimate kandidate iz različitih stranki.

Kolika će biti izlaznost, ima li trend rasta? Šta je sa mladim ljudima?

Jovanović: Postoji određeni mitovi u izborima, a jedan od njih je da su građani sve manje zainteresovani za izborni proces, da sve manje glasaju. Ta izlaznost stagnira oko 54 posto, ali ako gledate broj ljudi koji izlaze taj broj raste jer raste i birački spisak. Mi zapravo imamo veći broj onih koji izlaze da glasaju – godišnji porast je otprilike za 20.000 glasova. Drugi mit je da mladi ne glasaju. Ako gledamo na izlaznost mladih ona je prilično slična izlasku opće populacije. Ako poredimo sa biračkim spiskom, koji je prenapuhan, mi imamo procenat od 50 posto. To je solidan rezultata. Međutim ako uzmemo stvarni broj ljudi koji je zaista u zemlji, stvarna izlaznost se penje do 64 posto. Time bi se mnoge zapadne demokratije hvalile.

Gospođo Bičakčić, očekujte li vi da će rasti izlaznost?

Bičakčić: Mislim da su ljudi siti BiH i sve manje njih vjeruje da se nešto može promijeniti. Na to računaju ove velike nacionalne stranke. Bojim se da će se desiti apstinencija glasača koji traže način da odu iz ove zemlje. Svjetska banka je procijenila da je u BiH krajem 2021. godine bilo 2,5 miliona stanovnika. Ja bih rekla da ovaj spisak od 3,3 miliona birača ne da nije prenapuhan, nego djeluje izuzetno nekorektno.

Bjelica Prutina: Ne možemo govoriti o Centralnom biračkom spisku kao prenapuhanom. On je sačinjen kako propisuje Izborni zakon. Svi podaci koji vode različiti organi vlasti, CIK dobija te podatke po automatizmu. Moramo vjerovati institucijama vlasti da je taj broj ispravan. Ukoliko postoji sumnja o broju birač u ovom spisku onda treba to istražiti kod nadležnih ministarstava. CIK objavljuje Centralni birački spisak u skladu sa podacima iz evidencije koje vode drugi nadležni organi.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad