Oglas

EKO AKTIVISTI O ZAGAĐENJU

"Kako smo radili sve da ne uradimo ništa": BiH se i dalje guši u zagađenom zraku

sarajevo magla smog 4
F.Z./N1

Bosna i Hercegovina ponovo ulazi u sezonu u kojoj brojni gradovi bilježe ozbiljne probleme sa zagađenjem zraka, dok aktivisti upozoravaju da institucije godinama donose strategije, planove i zakone bez stvarnih rezultata. Anes Podić iz Eko akcije, Samir Lemeš iz Eko foruma Zenica i Snežana Jagodić Vujić iz Udruženja Eko put Bijeljina u Novom danu N1 govorili su o neprovođenju propisa, nedovoljnom mjerenju zagađenja, zdravstvenim posljedicama i odgovornosti vlasti, ali i građana.

Oglas

"Godine prolaze, a zrak ostaje isti"

Anes Podić iz Eko akcije ocijenio je da je frustracija zbog kvaliteta zraka iz zime u zimu sve veća.

"Ko god prati šta se dešava u našim gradovima mora imati sličan osjećaj frustracije kao i mi. Godine prolaze, vlasti se mijenjaju, a što se tiče našeg zraka, sve ostaje isto", kaže Podić.

Posebno je izdvojio Kanton Sarajevo, za koji smatra da je primjer velikih ulaganja u planove i strategije bez dovoljnog efekta.

"Mjesta gdje ima najviše novca, poput Kantona Sarajevo, najgori su primjer. Troše se pare na studije, planove i strategije, ali stvarnih učinaka nema", ističe.

Kao primjer naveo je kredit Svjetske banke za čist zrak.

Prema njegovim riječima, vlasti su 2021. godine poslale zahtjev za kredit, a on je odobren 2024. godine.

"Sada je kraj 2026. godine, a u Sarajevu još ni tender nije raspisan za zamjenu peći. Pet godina je prošlo, a mi još ni tender nemamo", upozorava Podić.

Dodaje da je i sam obim projekta skroman.

"Ako bi sve prošlo kako treba, u Sarajevu bi se zamijenilo četiri do pet hiljada malih kućnih ložišta, što je oko deset posto ukupnog broja. Tom dinamikom bi trebalo biti završeno negdje do 2029. godine", navodi.

Podić potom zaključuje:

"Osam godina za deset posto. Tim tempom ćemo peći u Sarajevu mijenjati 80 godina."

Podić: Nekada smo bili mnogo brži

Podić je podsjetio i na primjer gasifikacije Sarajeva prije pedesetak godina.

"Za svega sedam godina izgrađen je gasovod od Zvornika do Sarajeva, gasni prsten oko grada, prebačene su kotlovnice i industrija u centru grada na plin, a na kraju se preko pola stanovnika Sarajeva direktno ili indirektno grijalo na prirodni plin", podsjeća.

Danas, dodaje, pojedinačne peći mijenjaju se godinama.

"A mi sada šaku peći mijenjamo pet ili šest godina", poručuje Podić.

Zakoni postoje, ali se ne provode

Govoreći o novom Zakonu o zaštiti zraka u Federaciji BiH iz 2024. godine, Podić je naveo da postoje dobre odredbe koje se, prema njegovim riječima, ne provode.

Jedna od njih odnosi se na prodaju peći koje ne zadovoljavaju standarde.

"Dvije godine poslije nikakvih promjena u trgovinama nema jer inspekcija ne radi svoj posao", tvrdi Podić.

Druga odredba odnosi se na zabranu prodaje vlažnog drveta.

"I dalje se prodaje sve i svašta. Promjena nema. Gdje god zagrebete, imate donesenu strategiju i plan. Nekad ni novac nije problem, nego imamo institucije vlasti koje uopšte ne rade svoj posao", naglašava.

Bijeljina: Zrak, ugalj, saobraćaj i nekontrolisana gradnja

Snežana Jagodić Vujić, predsjednica Udruženja Eko put iz Bijeljine, kaže da u Bijeljini postoje automatske mjerne stanice, ali da je problem mnogo širi.

Prema njenim riječima, na kvalitet zraka utiču i urbanistička gradnja, ložišta, ugalj i saobraćaj.

"Imamo nekontrolisanu urbanističku gradnju, zgrade i niske kuće, sudaranje viših i nižih zračnih struja. Ljudi i dalje izuzetno mnogo koriste ugalj za ogrjev", navodi Jagodić Vujić.

Dodaje da se, uz ugljevički ugalj, koristi i ugalj iz Bukove Kose.

"Taj ugalj ima izuzetno visok procenat sumpora, mnogo veći nego ugljevički", ističe.

Kao važan izvor zagađenja navodi i saobraćaj.

"Mnogi zaboravljaju saobraćaj, a u gradskim sredinama veliki dio aerozagađenja dolazi upravo iz izduvnih gasova", kaže.

Jagodić Vujić upozorava i na individualna ložišta.

"Loži se svašta, od sirovog drveta do guma i plastike. Ponovo nas čeka zima u kojoj ćemo disati zagađen zrak", smatra.

"Podaci postoje, ali se ništa konkretno ne radi"

Govoreći o mjernim stanicama u Bijeljini, Jagodić Vujić kaže da se podaci objavljuju na stranici Grada.

"Lično mislim da ti podaci stoje da bi ljudi mogli pročitati kolika je koncentracija sumpor-dioksida i drugih zagađujućih čestica, ali konkretno se ne radi ništa sa tim podacima", ocjenjuje.

Smatra da bez sistemskog rješenja i političke volje neće doći do ozbiljnijih promjena.

"Bez volje ljudi koji se nalaze na pozicijama donosilaca odluka, mi ćemo i dalje disati zagađen zrak i razmišljati koliko to utiče na pluća i zdravlje", upozorava.

Zenica: Manje industrije, ali problem nije nestao

Samir Lemeš iz Eko foruma Zenica kaže da je kvalitet zraka u Zenici danas bolji nego u vrijeme kada je dominantni industrijski izvor zagađenja radio punim kapacitetom.

"Danas smo u boljoj situaciji zato što smo ostali bez dominantnog izvora zagađenja", navodi Lemeš.

Ipak, smatra da način na koji je do toga došlo nije bio rješenje.

"Umjesto da riješimo problem tako što će se ugraditi filteri na industrijska postrojenja, mi smo industriju prvo ugasili, a nakon toga donijeli planove da se gradi spalionica otpada", kaže Lemeš.

Zrak u Zenici, dodaje, više nije jednako zagađen kao ranije, ali problem tokom zime ostaje.

"BiH geografski ne može sebi priuštiti novo zagađenje"

Lemeš upozorava na geografske i meteorološke karakteristike BiH.

"Cijela Bosna i Hercegovina geografski je u nepovoljnom položaju. Mi sebi ne bismo smjeli priuštiti bilo kakav izvor zagađenja jer geografija i meteorologija čine da zagađenje ostaje zarobljeno u kotlinama", upozorava.

Zato, smatra, nije moguće jednostavno porediti bh. gradove sa Bečom ili Kopenhagenom.

"U Kopenhagenu vjetar koji puše preko Sjevernog mora ne zaustavlja se do Švedske. Ne možete takve lokacije porediti sa onim što imamo u Bosni i Hercegovini", pojašnjava.

Kao drugi primjer naveo je Beč.

"U Beču u Agenciji za zaštitu okoliša radi oko 1.200 ljudi. Kod nas je broj ljudi zaduženih za praćenje okoliša u kantonima neuporedivo manji", dodaje.

Inspekcija provjerila vreće, ali ne i dim

Lemeš je opisao i primjer male kotlovnice na pelet u centru Zenice iz koje, kako kaže, svakodnevno izlazi crni dim.

Aktivisti su slučaj prijavili inspekciji.

"Inspekcija je izašla na teren i provjerila deklaracije na vrećama peleta. Deklaracije su bile ispravne, ali nisu provjeravali da li se zaista taj pelet loži niti su mjerili emisije", navodi Lemeš.

Upravo taj primjer, smatra, pokazuje problem u primjeni propisa.

"Mi imamo propise koji su skoro dobri. Dobri bi bili kada bi se primjenjivali. Međutim, ili ih ne želimo primjenjivati ili ne znamo kako", ističe.

Krakow kao primjer da se može

I Podić i Lemeš izdvojili su Krakow kao primjer grada koji je uspio značajno smanjiti zagađenje.

Lemeš kaže da su u Krakowu korištene i stroge mjere kontrole.

"Jedna od mjera bila je da se dronovima prate dimnjaci iz kojih izlazi crni dim, da se vrše mjerenja i na taj način natjeraju ljudi da poštuju propise", pojašnjava.

Podić naglašava da je pritisak građana bio važan.

"Sve je počelo tako što je nekoliko aktivista pokušalo pokrenuti rješavanje problema. Organizovali su protest na kojem je bilo hiljade ljudi. Ljekari i univerziteti napravili su niz studija kojima je potvrđeno koliko je zrak štetan", kaže.

Prema njegovim riječima, političari su potom krenuli u akciju.

"Uspjeli su čak promijeniti zakon na nivou Poljske kako bi se omogućila zabrana korištenja uglja i drugih čvrstih goriva. Krakow je u roku od svega pet godina riješio svoj problem", ističe Podić.

Koliko zagađenje udara na zdravlje?

Podić je naveo da u BiH nema dovoljno domaćih studija, ali da postoji obimna međunarodna literatura.

"Zagađeni zrak u Bosni i Hercegovini, prema procjenama međunarodnih organizacija, ubija između 3.300 i 5.500 ljudi svake godine", navodi.

Dodaje i da je, prema podacima koje je citirao iz statistika Federalnog zavoda za javno zdravstvo, u Sarajevu udio umrlih od raka pluća veći nego u Livnu.

"U Sarajevu je broj umrlih od raka pluća u odnosu na Livno veći za tri procenta. Preko stotinu naših sugrađana umrijet će od raka pluća koji je najvjerovatnije izazvao zagađeni zrak", tvrdi Podić.

Govoreći o lebdećim česticama, upozorava da su dovoljno sitne da mogu proći kroz pluća i ući u krvotok.

"One su toliko sitne da prolaze kroz pluća, ulaze u krvotok i mogu doći do svake ćelije našeg organizma", ističe.

Kakanj kao jedna od crnih tačaka

Podić je među problematičnim područjima posebno izdvojio Kakanj.

"U Kaknju smo u novembru 2022. imali koncentracije sumpor-dioksida na nivou koncentracija koje je London imao 1952. godine", navodi.

Podsjetio je na veliku epizodu smoga u Londonu 1952. godine i naglasio da su lokalni aktivisti u Kaknju odigrali važnu ulogu.

"Da nije bilo lokalnih aktivista koji su napravili protest, lokalna vlast se ne bi ni pomakla", smatra.

Podić je kao problematične naveo i Doboj i Banju Luku.

"Zadnjih godina imamo više mjerenja i onda vidimo da praktično imamo čist zrak tamo gdje još nemamo mjerenja", slikovito opisuje.

Novac za mjerenja postoji, ali se loše raspoređuje

Podić kaže da je za mjerenje kvaliteta zraka potreban novac, ali smatra da finansije nisu glavni problem.

"Mjerni uređaji koštaju, košta održavanje i trebaju ljudi koji će ih redovno obilaziti, ali državni budžeti su ogromni. Novca itekako ima", ističe.

Kao problem navodi način finansiranja institucija.

Prema njegovim riječima, Federalni hidrometeorološki zavod mora aplicirati kroz projekte da bi dobio sredstva iz Fonda za zaštitu okoliša.

"Umjesto da imate redovno finansiranje takvih potreba, morate skupljati gomilu papira i pisati projekat", kritikuje Podić.

"Institucije plaćamo da rade, a one to ne rade"

Lemeš smatra da civilno društvo ne bi trebalo preuzimati ulogu državnih institucija.

"Nije civilno društvo to koje treba da nudi i donosi rješenja. Imamo jako mnogo institucija koje skupo plaćamo da rade svoj posao, a one ga ne rade", upozorava.

Njegova poruka nadležnima je jednostavna:

"Ako ne znaju kako da rade svoj posao, neka prepišu kako su to drugi uradili. Postoje načini, znamo ko to treba uraditi, ima čak i novca. Molim vas, počnite raditi svoj posao", poručuje Lemeš.

Šta mogu građani?

Jagodić Vujić smatra da građani moraju biti aktivniji.

"Zdravlje je prvi razlog zbog kojeg je ovo važno. Drugo, građani svojim glasom trebaju uticati na ljude koji donose odluke da krenu rješavati probleme", kaže.

Ako donosioci odluka ne znaju kako, dodaje, trebali bi posao prepustiti onima koji znaju.

"Građani bi trebali imati veći stepen ekološke svijesti. Pozivam ljude da ustanu i da se bore za svoje pravo na čist zrak", poručuje.

Lemeš: Štednja energije može pomoći

Lemeš smatra da i individualno ponašanje ima smisla.

"Ima smisla provoditi mjere. Pokazalo se na primjerima da je moguće nešto uraditi", kaže.

Građanima posebno savjetuje racionalniju potrošnju energije.

"Energija će biti sve skuplja. Možemo smanjiti zagađenje tako što ćemo energiju trošiti racionalnije, investirati u utopljavanje objekata i koristiti toplotne pumpe, klima-uređaje i ekološki prihvatljivije izvore grijanja", navodi Lemeš.

Prema njegovom mišljenju, BiH zbog geografskog položaja nema prostora za dodatno opterećenje.

"Mi geografski nismo u situaciji da sebi smijemo priuštiti bilo kakvo novo zagađenje. I ovo koje imamo moramo učiniti sve da smanjimo", zaključuje.

"Kratko pamćenje građana"

Na kraju razgovora Podić je govorio i o političkoj odgovornosti.

Kaže da su građani Sarajeva već znali kazniti vlast zbog problema poput zagađenog zraka i zaštite vodozaštitne zone.

Ipak, smatra da su političke alternative često ograničene.

"Na političkoj trpezi imamo vrlo oskudan izbor. Samo se malo izmiješaju i onda sve krene iznova. Računaju na kratko pamćenje građana", ističe.

Bez nove političke snage, smatra, promjene će teško doći.

"Najveći broj onih koji izgube izbore opet je u parlamentu. Mi ih plaćamo da ništa ne rade, a onda se ponovo pojave kao nekakva promjena. I tako se naši životi potroše na smjene Kurti i Murti", zaključuje Podić.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama