Sarajevo se ponovo guši u smogu: Hitna pomoć bilježi sve više pacijenata, među njima i mladi

Zima u Sarajevu znači višemjesečnu izloženost zagađenom zraku. Smog, neugodni mirisi i prizori grada pod sivim pokrivačem repriziraju se iz godine u godinu, a građani su sve umorniji od problema koji nikako da se riješi.

Da zagađenje itetako utiče na i na psihičko, a posebno na fizičko zdravlje, potvrđuju i u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo, gdje ovih dana bilježe povećan broj pacijenata, posebno mlađe dobi. Upozoravaju na sve više respiratornih problema, ali i pogoršanje hroničnih oboljenja.

Melita Stanić, specijalista urgentne medicine: „Imamo više mlađih ljudi sa srčanim, sa moždanim udarima, što je direktna poslejdica, što je i dokazano, usljed hroniče izloženosti zagađenom zraku. Veći je broj respiratornih problema kod mlađih osoba. Posebno su izložene starije osobe, djeca, trudnice...“

A uzroci problema zagađenja u Sarajevu već su godinama poznati. Najveći dio zagađenja dolazi iz individualnih ložišta, dok vremenske prilike dodatno pogoduju zadržavanju štetnih čestica u kotlini.

Enis Krečinić, Sektor životne sredine FHMZ: „Dominantan izvor sa nekih više od 70 posto čine sama kućna ložišta. Saobraćaj tu doprinosi, ali saobraćaj je tu prisutan tokom cijele godine, tako da ga ne možemo izolovati kao glavni izvor zagađenja. Osnovna sirovina u Sarajevo u od koje imamo problem u Sarajevu jesu ogrjevno dvo, pelet i slično.“

Azrudin Husika, Mašinski fakultet UNSA: „Mi smo kroz novi Zakon o zaštiti zraka praktično zabranili korištenje uglja, sirovog mokrog drveta, necertificiranog peleta, naložili smo održavanje dimnjaka... Sve su to mjere koje, kada bismo provodili, duplo bismo manju zagađenost zraka imali u svim gradovima, pogotovo u Kantonu Sarajevo.“

Ipak, postoje i određeni pomaci. Primjer je mjerna stanica u Ilijašu, gdje je u posljednje dvije godine zabilježeno smanjenje broja dana s prekoračenjima dozvoljenih vrijednosti zagađenja sa 103 na 90 dana.

Enis Krečinić, Sektor životne sredine FHMZ: „Bilježimo pad, ali i dalje smo jako puno iznad dozvoljenog, tako da i pad od 10% nekog umanjenja, nekog rezultata neće dovesti do toga da kažemo popravili smo zrak, nego popravljamo zrak.“

A popravljanje kvaliteta zraka dugotrajan je proces koji zahtijeva kontinuirane mjere i ulaganja. Do značajnijeg poboljšanja, građanima ostaje da se prilagođavaju uslovima u kojima žive ili, kada im mogućnosti dozvole, što češće traže predah izvan sarajevske zagušljive kotline.