Neformalna grupa Rad za Grad uputila je poziv gradskim vijećnicima i gradonačelniku Sarajeva, na građanski skup koji će biti održan u prostorijama Doma pisaca. Koji su konkretni zahtjevi grupe Rad za Grad prema gradskim vlastima u vezi sa Širokačom i Kvadrantom C I kakav je stav gradskog vijeća prema pitanjima fenomena “betoniranja grada” razgovarali smo sa Vesnom Hercegovac Pašić iz grupe “Rad za Grad”, penzinisanom profesoricom sa Arhitektonskog fakulteta Sarajevo i Draganom Stevanovićem, gradskim vijećnikom iz Socijaldemokratske partije BiH.

Odmah na početku, pitamo – koji su to konkretni zahtjevi grupe Rad za Grad prema gradskim vlastima. Hercegovac Pašić ističe da zaustavljanje komercijalne gradnje je broj jedan.

“Betonizacija je dovedena do usijanja i prostor gubimo preko noći, na komercijalnu gradnju građani slabo mogu uticati. Ova grupa je dobro organizovana i zaista se borimo za dobrobit građana. Drugi zahtjev je da Gradsko vijeće mora podržati zahtjeve građana, jer vlast mora shvatiti jednom da je građanin u fokusu i da se njemu trebaju obezbijediti uslovi za jedan normalan život dostojan građanina jedne zemlje, preko njih moramo uticati da se određene stvari mijenjaju”, navodi sugovornica N1.

Pogodovanje investitorima

Stevanović je pojasnio da se zapravo radi o dva regulaciona plana.

“O Kvadrantu C, to je uz obalu Miljacke od SCC, i još on nije u fazi nacrta koji bi bio na javnoj raspravi, iako Gradsko vijeće već četiri godine insistira da nam se dostavi taj nacrt kako bi ga uputili ka raspravi, očito da je zavod čekao da se ukinu ventilacioni koridori da bi mogao pogodovati vlasnicima zemljišta, jer su gotovo svi privatnici i tu će biti strašnih sporava, jer većina nas misli da treba ići sa stepeničastom gradnjom, niske spratnosti od Miljacke prema SCC, dok ima velikih apetita investitora kojima se to ne isplati da tamo zgrade visoke stambene zgrade”, govori Stevanović.

S druge strane, protiv čega su trenutno građani, jeste regulacioni plan Centar – Novo Sarajevo, koji zahvata područje od Filozofskog fakulteta prema mostu Vrbanju, i dio neizgrađenog prostora uz Mašinski fakultet, koji je vrlo atraktivna lokacija.

“Tu smo ili protiv toga što je na brzinu pred rasprave, Gradsko vijeće donijelo odluku da se ukida naša odluka, kojom su limitirani neki zahtjevi prema planeru u pogledu stepena izgrađenosti i vraća se na regulacioni plan, odnosno na prijedloge koji su od 2005-2006. godine, sa obrazloženjem ‘ukinuta je odluka, ne možemo mi na njoj insistirati o ventilacionim koridorima’. Mada je to sa stanovišta onoga ko donosi regulacionog plana, netačna. Onaj ko donosi regulacioni plan daje planeru, odnosno izradu, zavodu, smjernice za izradu plana, on ne može izaći izvan smjernica koje su generalno urbanistički plan grada Sarajeva, ali ne može reći hoćemo mi spratnost ovdje od 50, ako je 30”, ističe Stevanović.

Nećemo Tokio ni Dubai, već grad za ljude

Suludo je da neki građani traže da se ništa ne gradi, naglašava dalje, treba se graditi, jer grad koji se ne gradi ne razvija se i propada, ali treba se graditi smišljeno i ne samo u pogledu spratnosti, nego u pogledu stepenu izgrađenosti.

“Regulacioni plan Trgovačkog svjetskog centra, on na neki način prati naš stepen izgrađenosti. Ako ste gledali onaj drugi dio kod Importane centra, on doslovno pravi zid prema glavnoj saobraćajnici. Morat ćemo razgovarati, sa jedne strane struka, a sa druge građani. Čuti javnost ne znači podržati sve njihove zahtjeve, nit ću podržati zahtjeve da se od Sarajeva napravi Tokio ili Dubai”, napominje Stevanović.

Pašić je skrenula pažnju da su tu primijenjeni određeni koraci koji nisu u dosluhu odrađeni.

“Prijedlog ovog regulacionog plana se zasniva na starom urbanističkom planu koji je istekao, i mi smo u fazi usvajanja novog. Te preporuke starog urbanističkog plana, nije išao da se ovaj Kvadrant tako zapunjuje. Tu su dva fakulteta koji traže određen slobodan prostor iza sebe, jednu vezu sa Vilsonovim. Imamo tu skupinu kulturnih institucija. Mi imamo čitav jedan skup tržnih centara u samom centru grada, jer Marin Dvor je glavni centar u toj hijerarhiji centara i on se trebao razvijati na način da obezbijedi kvalitetan način života i rad na tom prostoru, a dane trpi sada taj investitorski urbanizam i njegove poticaje”, rekla je Hercegovac Pašić.

Na kraju ističe da će nastavit da se bore za jedno rješenje koje će zadovoljiti kvalitet života, a da sa investitorima nađu zajedničku riječ u značajnijem manjem obimu gradnje.

Stevanović je naglasio i da se regulacioni planovi prave prema zahtjevima investitora, umjesto da se investitori prilagođavaju postojećim regulacionim planovima.