Oglas

"BHRT više ne funkcioniše"

Zamjenica generalnog direktora za N1: Političari šute jer im odgovara, BHRT je veći borac za državu od njih

Lejla Babović
N1

BHRT je zbog blokiranih računa već počeo gasiti dijelove programa, zaposlenici čekaju plaće i imaju probleme sa zdravstvenim osiguranjem, a ukoliko se situacija hitno ne riješi, slijedi dalja redukcija produkcije i snimanja emisija. Zamjenica generalnog direktora BHRT-a Lejla Babović upozorila je u razgovoru za N1 da javni servis "hoda na ivici", dok 765 porodica stalno zaposlenih čeka odluku Općinskog suda u Sarajevu koja bi mogla omogućiti deblokadu računa.

Oglas

BHRT je već prestao emitirati dvije emisije kako bi smanjio troškove – "BHT1 uživo", koja je emitirana radnim danima, te vikend-emisiju "Jutro za sve". Babović upozorava da bi nastavak blokade mogao značiti nove rezove, dok zaposleni istovremeno rade bez novca koji su zaradili.

"Hodamo na ivici, već smo morali ukinuti dvije emisije"

Govoreći o tome koliko je BHRT udaljen od mogućeg prekida programa, Babović je kazala da javni servis već duže od mjesec dana nije u mogućnosti normalno funkcionirati.

"Pa, vidite, mi hodamo na ivici. To već govorimo neko vrijeme i jasno je to svima, da zbog blokade računa koja već traje više od mjesec dana, mi nismo u mogućnosti normalno funkcionirati. Zamislite da vi u porodici ili u bilo kojem preduzeću ne možete raspolagati svojim sredstvima više od mjesec dana, na šta bi to ličilo. Takva je situacija i u BHRT-u. Mi se još uvijek trudimo onim posljednjim snagama i zalihama koje imamo unutar BHRT-a da emitiramo program u kapacitetu onako kako je to predviđeno. Nažalost, morali smo do sada već ukinuti dvije emisije, a to je jedna koja je išla svaki dan radnim danom, 'BHT1 uživo', i vikendom 'Jutro za sve', kako bismo smanjili troškove. Odnosno, jer nemamo novca da potrošimo da bismo slali ekipe na teren, morali smo te dvije emisije ukinuti. Mi i dalje radimo, ali smo već u pripremnoj nekoj fazi da, ukoliko ova situacija i dalje potraje, idemo u neku dalju redukciju snimanja emisija i produkcije programa, nažalost."

Zaposleni rade, ali čekaju plaće: "Ljudi su umorni od toga"

Posebno težak dio krize odnosi se na zaposlene BHRT-a. Babović je podsjetila da im ovo nije prvi put da prolaze kroz sličnu situaciju, ali da su ljudi iscrpljeni višegodišnjom neizvjesnošću.

"Pa, vrlo teško. Mislim, moramo priznati da nije jednostavno biti bez novca u ovo vrijeme u kojem je sve novac. Danas ništa ne možete bez novca. Nekad se nešto i moglo, danas više ništa ne može i vrlo je teško. No, ono što je specifikum za radnike BHRT-a jeste da se to njima ne dešava prvi put. Mi smo ovakvu sličnu situaciju imali prije dvije, tri godine, pa 2017. godine. Međutim, malo su ljudi više i umorni od toga. Znate, vi kad radite, vi očekujete da u skladu sa zakonom dobijete plaću i da dobijete sve ono što vam slijeduje. I vrlo je teško u vrijeme, evo sad u septembru, kad djeca kreću u školu, studenti kreću na fakultet i tako dalje, roditeljima koji rade na BHRT-u da nisu u mogućnosti obezbijediti svojoj djeci sve što im slijeduje i kako se ta djeca osjećaju zato što im roditelji, jedan roditelj ili oba roditelja, rade na BHRT-u. To je vrlo teško."

Problem nije samo u plaćama. Novca nema ni za normalan odlazak novinarskih i drugih ekipa na teren.

"Ja ću sad biti krajnje otvorena, pa ću reći: lako je onima koji rade u administraciji, pa sjede, pa dođu u kancelariju, pa otvore računar i tako dalje. Ali kako je onima koji idu na teren? Kako je našim ekipama koji su na predajnicima širom Bosne i Hercegovine? Kako je ovim našim ljudima koji svakodnevno treba da izađu na teren, da snime neke priče, a ne mogu dobiti dnevnicu da bi normalno otišli na službeni put? A pri tome moramo reći da dnevnica kada se ide na put u Bosni i Hercegovini iznosi 25 maraka. Odbije se topli obrok, a kad se odbije topli obrok, to vam znači ostane nekih 15-ak maraka. A ako taj put traje manje od 12 sati, onda dobijete pola toga."

Više od 65 posto zaposlenih radi za minimalnu plaću

Babović je iznijela i podatak da više od 65 posto zaposlenih BHRT-a radi za minimalnu plaću.

"Inače, u BHRT-u od početka januara 2025. godine, kada je povećan minimalac, mi smo presretni što je povećan minimalac, zato što se podigla kupovna moć naših zaposlenika. Ali moramo znati da više od 65 posto zaposlenika BHRT-a radi za minimalnu plaću. Dakle, nije lako preživjeti sa platom od 1.027 KM puni mjesec dana i kreditom. I pri tome čekati, evo, kao što mi sad čekamo, na brzinu, na efikasnost, na pravednost Općinskog suda u Sarajevu, jer sada sve zavisi od Općinskog suda u Sarajevu, od njihove brzine i efikasnosti, da li će radnici BHRT-a u skorije vrijeme, dakle u narednih, evo da kažem, sedam dana, dobiti plaću, topli obrok i ostatke."

Uz neisplaćena primanja, zaposleni se suočavaju i s problemima zdravstvenog osiguranja.

"I da li će se moći liječiti, to nam je jako bitno. Mi moramo reći da se u Kantonu Sarajevo zaposlenici BHRT-a mogu liječiti do 1. oktobra, u nekim kantonima samo hitni slučajevi. To nam je jako bitno. Dakle, mi koristimo ovu priliku da apelujem na Općinski sud u Sarajevu da budu efikasni i pravedni, da uzmu naš predmet u razmatranje kako bi što prije donijeli odluku, jer nije u pitanju samo funkcioniranje BHRT-a, nego u pitanju je 765 porodica stalno zaposlenih u BHRT-u, da ne govorim honorarnih saradnika koji ovise o odluci suda koju trebaju donijeti."

Čekaju odluku Općinskog suda: "Polako gasimo svoje programe"

Babović je navela da BHRT sa sudom komunicira putem advokata, dok je generalni direktor uputio urgenciju predsjedniku Općinskog suda u Sarajevu.

"Dakle, mi komuniciramo putem naših advokata, a evo i generalni direktor je uputio urgenciju predsjedniku Općinskog suda u Sarajevu, moleći ga da se naš predmet što prije riješi. Dakle, u skladu sa zakonom i rokovima. Mi ne tražimo nikakav privilegiran položaj za BHRT, ali samo da se ima u vidu situacija u kojoj se nalazimo, 765 zaposlenika, i situacija u kojoj trenutno jesmo, da polako gasimo svoje programe. I imajući u vidu ono što je jako bitno, da smo sada u izbornoj kampanji i da nas čekaju izbori za nepunih desetak dana. Dakle, gdje se očekuje velika uloga BHRT-a u donošenju pravovremenih informacija građanima Bosne i Hercegovine."

Prema njenim riječima, BHRT očekuje odluku kojom bi račun bio deblokiran, nakon čega bi sredstva prikupljena na računu mogla biti iskorištena za isplatu zaposlenih i druge obaveze.

"Mi očekujemo u narednih nekoliko dana da sud donese, odnosno postupajući sudija donese odluku kojom će deblokirati račun BHRT-a, jer za to postoje svi preduvjeti, jer smo dobili presudu, odnosno odluku Vrhovnog suda Republike Srpske u kojoj se određena potraživanja Radio-televizije Republike Srpske poništavaju i dolazi do toga da sada Radio-televizija Bosne i Hercegovine treba da blokira račun Radio-televizije Republike Srpske. Odnosno, moram priznati, on je već blokiran i mi očekujemo da će sutkinja donijeti odluku kojom će deblokirati račun BHRT-a, tako da ona sredstva koja su do sad sakupljena na našem računu možemo usmjeriti ka isplati plaća, toplog obroka i tako dalje."

Babović je kazala da je postupajuća sutkinja trenutno na redovnom godišnjem odmoru te da u tome, kako je naglasila, ne vidi nikakvu drugu pozadinu.

"Sutkinja je trenutno na godišnjem odmoru, koristi redovno godišnji odmor, nikakve tu nema neke pozadine. Očekujemo da će se pojaviti na poslu sutra ili prekosutra i, ukoliko doista uzmu sve naše argumente i uvaže, ta odluka o deblokadi računa BHRT-a mogla bi biti već donesena u petak."

Inicijativa za tužbu protiv države: "Političari bi se trebali zapitati šta su radili deset godina"

U razgovoru je otvoreno i pitanje inicijative kolegija urednika Televizije Bosne i Hercegovine za podnošenje tužbe protiv države Bosne i Hercegovine i odgovornih u državnim institucijama.

"Pa, to je inicijativa, to je inicijativa kolegija urednika Televizije Bosne i Hercegovine. Vrlo interesantna inicijativa. Mislim da bi se svi političari u Bosni i Hercegovini koji su na vlasti posljednjih desetak godina trebali zapitati šta su radili proteklih deset godina i uopće šta rade, osim što nas verbalno podržavaju i u svojim, evo sad, predizbornim kampanjama koriste BHRT kao jedan od argumenata u svojim izlaganjima. Nažalost, mislim da su političari trebali biti ti koji su trebali reagirati na kršenje zakona. Trebalo je reagirati Visoko sudsko i tužilačko vijeće, trebalo je reagirati i glavni tužitelj Bosne i Hercegovine kada je u pitanju kršenje zakona od strane Radio-televizije Republike Srpske. Niko do danas po službenoj dužnosti nije reagirao."

"Kompletno su iznevjerile takozvane probosanske snage"

Na pitanje ko je iznevjerio očekivanja BHRT-a, Babović je bila vrlo direktna.

"Pa vidite, dakle, ne samo u ovom trenutku, kompletno su iznevjerile takozvane probosanske snage. Dakle, to su snage koje se busaju u prsa kako su probosanski orijentirane, nisu ništa učinile. Dakle, da podvučem crtu, mogli su, a nisu. Ono što su učinili, hvala im na tome, ali to nije obim onoga što su mogli učiniti kada je u pitanju Bosna i Hercegovina. Jer čini mi se sada trenutno da se BHRT više bori za Bosnu i Hercegovinu i da je BHRT učinio više za Bosnu i Hercegovinu ovim presudama koje je dobio u svoju korist, pokazao da postoji sudska vlast, da postoji nezavisna sudska vlast i da funkcionira država Bosna i Hercegovina. BHRT je trenutno jedan veliki borac za Bosnu i Hercegovinu, puno više nego što su to takozvane probosanske snage."

Šest miliona KM za digitalizaciju: "Kao da paraliziranom čovjeku date novac da kupi automobil"

Govoreći o šest miliona KM izdvojenih iz sredstava Regulatorne agencije za komunikacije, Babović je kazala da je problem u tome što je novac BHRT-u namijenjen za digitalizaciju, dok se javni servis suočava s problemima elementarnog funkcioniranja.

"Da vam kažem, taj novac je BHRT-u, za razliku od entitetskih emitera, dodijeljen za digitalizaciju. To vam je ono kada paraliziranom čovjeku date novac da kupi automobil. A entitetskim emiterima je dat za medijski pluralizam. Dakle, tih šest miliona BHRT-u je trebalo dati da podmiri neka dugovanja, da podmiri dugovanja unutar zemlje. Dakle, ono što BHRT trenutno duguje, 90 posto tog duga je dug prema dobavljačima, da tako kažem, koji su iz Bosne i Hercegovine. BHRT najviše duguje Poreznoj upravi Federacije, nekih 60-ak miliona konvertibilnih maraka. Dakle, sve što bi se dalo BHRT-u kao pomoć, kao pozajmica, kao kredit, bilo bi vraćeno u platni promet Bosne i Hercegovine. Taj novac ne bi otišao van Bosne i Hercegovine. Jedino što bi otišlo van Bosne i Hercegovine je dug prema EBU-u. To je nekih 20-ak miliona konvertibilnih maraka, ali sve ostalo bi se vratilo u platni promet Bosne i Hercegovine. Tako da je potpuno nerazumljivo."

BHRT-u presuđeno oko 20 miliona KM, ali novac još čekaju

Babović je govorila i o sudskim postupcima sa Radio-televizijom Republike Srpske, navodeći da BHRT trenutno ima presuđenih oko 20 miliona KM u svoju korist.

"Pa evo, recimo, imamo jednu presudu koja je došla do izvršne faze 13. jula. Od 13. jula čekamo da sudija u Banjoj Luci donese rješenje o izvršenju na računima Radio-televizije Republike Srpske. Dakle, koliko već, dva i po mjeseca čekamo, bez obzira na naše urgencije, na to što je slao naš advokat i tražio urgenciju da vidimo šta se dešava. Dva i po mjeseca čekamo to izvršenje. Još uvijek čekamo 5,4 miliona koja su rezervirana na računima Radio-televizije Republike Srpske, jer je sutkinja koja treba da, tako kažemo, pusti taj novac na bolovanju. A kad je ova treća presuda u pitanju, čekamo sud u Sarajevu da nam deblokira račun. Mi sada imamo presuđenih nekih cirka 20-ak miliona konvertibilnih maraka u korist BHRT-a."

Prema njenim riječima, 5,4 miliona KM već je rezervirano na računu RTRS-a, dok se sredstva po drugoj blokadi tek prikupljaju.

"Pa vidite, to je novac koji treba BHRT-u da uplati Radio-televizija Republike Srpske. 5,4 miliona je rezervirano na njihovom računu. To pretpostavljamo da znate da je uplatila Vlada Republike Srpske kako bi im deblokirala račun u augustu, a već je počelo prikupljanje sredstava po ovoj drugoj deblokadi koja iznosi 12.217.000 i tako dalje konvertibilnih maraka. Dakle, mi očekujemo da će se taj novac polako prikupljati i da će se prebacivati na račune BHRT-a."

"Riješilo bi to da nećemo stati sa funkcioniranjem"

Iako BHRT ne očekuje da će svih presuđenih približno 20 miliona KM biti brzo dostupno, 5,4 miliona KM, prema riječima Babović, bilo bi dovoljno da javni servis nastavi funkcionirati i izmiri obaveze prema zaposlenima.

"Mi možemo očekivati ovih 5,4 miliona da možemo dobiti u neko skorije vrijeme jer su rezervirane i treba samo da se prebace na račun BHRT-a. Pa, riješilo bi to da nećemo stati sa funkcioniranjem, a to je u ovom trenutku vrlo golema stvar. Nećemo biti dužni zaposlenicima, što nam je jako bitno. Mi jako vodimo računa o zaposlenicima, iako to možda tako često ne ističemo, ali su nam velika briga naši zaposlenici. Jer ovi zaposlenici koji rade u Radio-televiziji Bosne i Hercegovine ne rade samo za Radio-televiziju Bosne i Hercegovine. Oni rade za kompletan sistem javnog emitiranja u Bosni i Hercegovini."

"Nije to samo BHRT, pa ga ugasite i riješili ste problem"

Babović je upozorila da bi eventualni prestanak rada BHRT-a imao posljedice mnogo šire od samog državnog javnog servisa.

"Rade i za Radio-televiziju Federacije. Naši ljudi koji rade na predajnicima rade i za Radio-televiziju Republike Srpske. Dakle, to je jedan kompleksan sistem. BHRT nije samo BHRT i sam po sebi, pa ga ugasite i završena priča. Dakle, u zgradi BHRT-a imamo i Kantonalnu televiziju Sarajevo, imamo i neke druge koji tu koriste naše prostore. Dakle, nije to samo BHRT, pa vi ugasite BHRT i riješili ste problem. Puno toga bi došlo u pitanje kada bi BHRT stao. Ja ne smijem ni pomisliti koji bi se to lanac, onako domino-lanac, složio, da tako kažem, kada bi BHRT-u samo, recimo, nestalo struje."

EBU i dalje uz BHRT

Govoreći o dugu prema Evropskoj radiodifuznoj uniji (EBU), Babović je kazala da ova organizacija ima razumijevanja za okolnosti u kojima se BHRT nalazi.

"Da vam kažem, na svu sreću, EBU ima puno razumijevanja za Bosnu i Hercegovinu. Dakle, i 30 godina poslije završetka rata imaju jako puno razumijevanja za Radio-televiziju Bosne i Hercegovine. Tako ću reći. Oni imaju za to razumijevanja više nego za Bosnu i Hercegovinu. EBU je trebao nas blokirati u februaru ove godine. Međutim, zbog situacije u kojoj se nalazimo i zbog toga što bismo došli u situaciju da je EBU zatvorio BHRT, EBU je rekao da čeka. Dakle, EBU će i dalje da čeka razrješenje neke situacije."

Babović je navela da BHRT neće doći pod potpunu suspenziju, iako određena ograničenja već postoje.

"Dakle, mi nećemo doći pod potpunu suspenziju. Mi jesmo pod suspenzijom, a to znači da ne možemo učestvovati na Eurosongu i na nekim drugim takmičenjima, da nemamo pristup Evrovizijskoj razmjeni vijesti, ali mi smo i dalje punopravna članica i kad bi bilo stani-pani, uvijek se možemo osloniti na EBU. I mi računamo na EBU da će nam pomoći u trenutku kada budemo pisali novi zakon, da ćemo dobiti to iskustvo Evropske unije i kompletne Evrope, da ćemo imati nekog eksperta iz EBU-a i Evropske unije koji će biti u nekoj našoj komisiji koja će pisati novi zakon."

Na pitanje kako političari koji govore o evropskim integracijama objašnjavaju stanje državnog javnog servisa, Babović je kazala da se tokom posljednjih mjesec dana niko nije interesirao za probleme BHRT-a.

"Znate kako, oni nas razumiju. Oni nas razumiju, a evo ovih posljednjih mjesec dana nas i ne razumiju. Nikad niko nije nazvao, nikad se niko nije interesirao šta se dešava, a svi očekuju od BHRT-a da ispuni svoju zakonsku ulogu, da ispuni svoju zakonsku funkciju. I svaki put kad BHRT, da tako kažem, fuli u nekom ispunjavanju svoje funkcije, ne zato što mi to radimo namjerno, nego zato što jednostavno ne možemo to uraditi, imamo problem. A kada drugi rade, kada krše zakon, onda tu nema problema. Dakle, prosto je nevjerovatno da imate situaciju da neko punih deset godina krši Zakon o javnom RTV sistemu kad je u pitanju RTV taksa, da imate presude koje to potvrđuju i da glavni tužitelj i dalje šuti. I nije problem samo glavnog tužitelja. Zašto šuti Republika Srpska? Dakle, to su pitanja koja se postavljaju kao dominantna. Zašto svi šute kada njima odgovara? Dakle, samo je u pitanju lični interes, odnosno, tako da kažem, interesi političkih partija, skupina, onih koji su na vlasti, a ono što je interes naroda, to je negdje u pozadini, ali se busamo s tim kada nam treba."

Čekaju odluku suda: "To su bolne odluke"

Menadžment BHRT-a za sada čeka odluku suda prije nego što odluči o narednim potezima. Babović kaže da prekid emitiranja emisija nije obična promjena programske šeme, nego odluka koju su prisiljeni donositi zbog nedostatka novca.

"Iskreno da vam kažem, čekamo odluku suda. Dakle, očekujemo da će se sutkinja vratiti na posao i čekamo odluku suda i nadamo se da će ona biti pozitivna po BHRT, kako ne bismo morali dolaziti u situaciju da u sedmici pred izbore pravimo nove probleme sebi, jer nije jednostavno donijeti odluku da neku emisiju prekidate emitirati. Neću reći da je ukidamo, da prekidamo emitiranje pojedinih emisija. To su vrlo teške odluke. To su bolne odluke. Vi se rastavljate s dijelom sebe kad takve stvari radite, zato što to ne radite planski i s namjerom, kao kad mijenjate programsku šemu pa kažete: 'Više ne ide Dan uživo, sad ćemo imati novu emisiju koja će imati potpuno drugi koncept.' Vi to radite zato što ne možete ništa drugo u tom trenutku učiniti. I indikativna je šutnja svih političkih faktora koji su kao za BHRT, koji daju punu podršku BHRT-u, a indikativna je šutnja u ovih posljednjih mjesec dana."

Problemi bi uskoro mogli postati još ozbiljniji. Babović je kazala da BHRT dobija opomene zbog dugovanja za električnu energiju i gas, dok se približava početak sezone grijanja.

"Da, ali evo, mi radimo tu predizbornu kampanju, dakle, koliko još možemo da radimo, jer imamo isto tako puno, da tako kažem, ne mogu reći prijetnji, ali opomena da će nam se isključiti električna energija, da će nam se isključiti gas i tako dalje. 15. oktobra počinje sezona grijanja u Sarajevu. Mi imamo dug za gas. Kako ćemo se grijati? Ako se ne grijemo, kako ćemo raditi? Zar u 21. stoljeću, dakle, da se ljudi smrzavaju? Pa nije 1992."

Na konstataciju voditeljice da je BHRT funkcionirao čak i tada, Babović je odgovorila:

"Tako je. Tako je. Tada je bilo više tih probosanskih snaga na djelu nego na riječima. Danas je obrnuto. Danas je, izgleda, važnije šta ste objavili na Facebooku, Instagramu, TikToku, što mi je razumljivo za određene generacije, ali za one generacije koje još poznaju čast i obraz trebalo bi da bude puno važnije ono što izgovore i kako rade."

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama