Radnici BHRT-a traže hitnu reakciju: Gospodine Crishock, ne dozvolite gašenje državnog javnog servisa, a time i države BiH

Jasmin Emrić podsjetio je da 40. sjednica Komisije za saobraćaj i komunikacije, koja je bila sazvana za 4. septembar i na kojoj je trebalo raspravljati o stanju u BHRT-u i sudskim procesima s RTRS-om, nije održana zbog nedostatka kvoruma.

Kazao je da je vršilac dužnosti generalnog direktora BHRT-a Belmin Karamahmedović Komisiji dostavio informaciju o stanju sudskih procesa s RTRS-om na dan 25. augusta 2026. godine.

Prema toj informaciji, u osam sudskih postupaka između BHRT-a i RTRS-a doneseno je više presuda.

"Dvije drugostepene izvršne presude za RTV taksu, gdje nakon poravnanja presuđenih iznosa BHRT-u ostaje, po presudi Višeg privrednog suda u Banjoj Luci od 25. marta tekuće godine, iznos od 5,4 miliona konvertibilnih maraka sa zakonskim zateznim kamatama. Po presudi Višeg privrednog suda od 25. maja tekuće godine iznos od 2,5 miliona konvertibilnih maraka sa zakonskim zateznim kamatama. Dakle, ukupno po navedene dvije izvršne presude 7,9 miliona konvertibilnih maraka sa zakonskim zateznim kamatama u korist BHRT-a", kaže Emrić.

Govorio je i o odluci Vrhovnog suda Republike Srpske, koji je, prema informacijama koje je iznio, usvojio reviziju koju je ranije podnio BHRT i preinačio odluku Višeg privrednog suda u Banjoj Luci u dijelu koji se odnosio na potraživanja RTRS-a od BHRT-a po osnovu korištenja fiksnih radio-veza.

"Po toj reviziji BHRT ne duguje RTRS-u ranije dosuđeni iznos od 7,39 miliona konvertibilnih maraka na ime korištenja fiksnih radio-veza sa zakonskom zateznom kamatom. Dakle, nakon poravnanja presuđenih iznosa, po toj presudi BHRT-u ostaje iznos od 5,81 milion konvertibilnih maraka sa zakonskim zateznim kamatama", navodi Emrić.

Dodao je da je pet prvostepenih presuda, s ukupnim presuđenim iznosom od 33,7 miliona KM sa zakonskim zateznim kamatama, doneseno u korist BHRT-a.

BHRT, prema njegovim riječima, vodi još osam postupaka protiv RTRS-a radi naplate RTV takse, čija ukupna vrijednost spora iznosi 66,8 miliona KM. Za tri postupka čeka se odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, za jedan odluka Vrhovnog suda Republike Srpske, dok se za tri očekuje zakazivanje ročišta.

Prigovori protiv RTRS-a

Emrić je naveo i da je BHRT 8. maja i 18. augusta podnio prigovore Regulatornoj agenciji za komunikacije i članovima Vijeća RAK-a zbog, kako je navedeno u prigovorima, kršenja Kodeksa o programskim sadržajima i drugih propisa od strane RTRS-a.

Prema njegovim riječima, BHRT je u prigovorima ukazao na konkretne sadržaje za koje smatra da su prekršeni principi tačnosti, pravičnosti i nepristrasnosti te da su vršeni nedozvoljeni pritisci na nezavisne pravosudne institucije BiH.

"BHRT u prigovorima ističe da je RTRS kao javni servis zloupotrijebio svoju funkciju, javnu frekvenciju i resurse kako bi vodio pravnu i političku bitku, kršeći osnovno pravo javnosti na tačne, balansirane i nepristrasne informacije", kaže Emrić.

Najavio je da će kao zastupnici od RAK-a i Vijeća RAK-a zatražiti pisanu informaciju o tome jesu li pokrenuti postupci po prigovorima BHRT-a i u kojoj se fazi oni nalaze.

Kritike na račun VSTV-a

Emrić je kritikovao i reakciju Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH na medijske i političke pritiske na pravosuđe, navodeći da nije dovoljno samo pozivati aktere na odgovorno ponašanje.

"Začuđujuće je i neprihvatljivo da Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine u saopćenju za javnost od 19. augusta tekuće godine samo poziva političke i medijske aktere na prestanak pokušaja utjecaja, kako kažu, na ishod sudskih postupaka kroz diskreditaciju nosilaca pravosudnih funkcija, kada ono kao nezavisni i samostalni organ ima osnovni zadatak da osigura nezavisno, nepristrasno i profesionalno pravosuđe", ističe Emrić.

Najavio je da će od predsjednika VSTV-a Salina Bogunića zatražiti informaciju o konkretnim postupcima i radnjama poduzetim zbog političkih i medijskih napada i pritisaka na sutkinju Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci Gordanu Marić u predmetu između BHRT-a i RTRS-a.

Poziv OHR-u

Emrić je, govoreći o neodrživom sistemu finansiranja BHRT-a i neizvjesnosti naplate već dosuđenih sredstava, pozvao vršioca dužnosti visokog predstavnika da interveniše.

Zatražio je da se BHRT-u izvrši raspodjela finansijskih sredstava u visini ukupno presuđenih iznosa, po sličnom principu kao u slučaju „Vijadukt“.

Također je predložio izmjene Zakona o Javnom radiotelevizijskom sistemu BiH kako bi se omogućilo funkcionisanje Odbora sistema.

Prema prijedlogu koji je iznio, Odbor sistema mogao bi punovažno odlučivati ako sjednici prisustvuje najmanje sedam članova, odluke bi bile donesene većinom glasova prisutnih, dok bi u slučaju jednakog broja glasova odlučivao glas predsjedavajućeg.

"S obzirom na to da ne postoji politička volja da se navedene izmjene zakona usvoje u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, zbog toga je predloženo i predlažemo da to učini vršilac dužnosti visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu kako bi konačno osigurao da Odbor sistema može izvršavati svoje nadležnosti", kaže Emrić.

Mehmedović: BHRT-u nije uplaćeno više od 100 miliona KM

Šemsudin Mehmedović ocijenio je da institucije Bosne i Hercegovine ne rade posao u skladu s Ustavom i zakonima, posebno kritikujući odnos pravosudnih institucija prema situaciji u BHRT-u.

"Deblokada računa RTRS-a završi se za dva dana, a deblokada BHRT-a, evo, očigledno i dan-danas traje. Prema tome, javno pitamo predsjedavajućeg Visokog sudskog i tužilačkog vijeća šta čini, odnosno šta kani uraditi da bi pravosuđe ujednačeno djelovalo na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine", kaže Mehmedović.

Govoreći o finansiranju, naveo je da RTRS od 2017. godine, kako tvrdi, jednostranom odlukom i suprotno Zakonu o javnom RTV sistemu BiH ne uplaćuje sredstva od RTV takse na jedinstven račun.

"BHRT-u za period od 2017. do danas nije uplaćen iznos veći od 100 miliona konvertibilnih maraka od neplaćene RTV takse sa teritorije Republike Srpske", navodi Mehmedović.

Dodao je da se RTV taksa naplaćuje samo u dijelu Federacije BiH putem Elektroprivrede BiH, dok se na područjima koja električnom energijom snabdijeva Elektroprivreda HZHB, prema njegovim riječima, ne naplaćuje od 2015. godine.

Mehmedović tvrdi da su Federalna televizija i BHRT zbog toga trajno oštećeni za više od 150 miliona KM.

"Zbog svega navedenog, BHRT je doveden u tešku materijalnu situaciju, dugovanja preko 100 miliona konvertibilnih maraka, i prijeti opasnost da Bosna i Hercegovina ostane bez Javnog radiotelevizijskog servisa koji pokriva teritoriju cijele zemlje, te se mora pronaći način da se hitno osiguraju potrebna finansijska sredstva za rad BHRT-a", ističe Mehmedović.

Optužbe na račun SNSD-a i HDZ-a

Mehmedović je podsjetio da je 15. januara 2026. godine tadašnjem visokom predstavniku Christianu Schmidtu postavio zastupničko pitanje o mogućnosti da se BHRT-u dodijeli 50 miliona KM iz akumuliranih rezervi prihoda od akciza za putarine na posebnom računu Centralne banke BiH.

Rekao je da odgovor nije dobio.

Naveo je i da je na posebnom računu Centralne banke BiH akumulirano više od 100 miliona KM od putarina koje, prema njegovim riječima, pripadaju Federaciji BiH, te optužio Srđana Amidžića, predsjedavajućeg Upravnog odbora UIO, da blokira raspodjelu tih sredstava.

Mehmedović je potom iznio i ozbiljne političke optužbe na račun SNSD-a i HDZ-a.

"Sve aktivnosti koje su prethodile rezultat su višegodišnjeg isplaniranog i sinhroniziranog kriminalnog udruženog administrativnog poduhvata SNSD-a i HDZ-a, koji za konačan cilj imaju gašenje BHRT-a, a što se, naravno, neće i ne smije dogoditi", tvrdi Mehmedović.

Pozvao je predsjednika VSTV-a i vršioca dužnosti visokog predstavnika da djeluju u okviru svojih ovlaštenja i pronađu rješenje za opstanak BHRT-a.

Radnici još bez plaća

Predsjednica Samostalnog sindikata radnika u BHRT-u Merima Kurtović Pašalić kazala je da Sindikat okuplja 480 od ukupno 765 radnika BHRT-a.

Pozdravila je odluku Vrhovnog suda Republike Srpske kojom je usvojena revizija BHRT-a, ali naglasila da račun javnog servisa još nije odblokiran.

"Mi smo još uvijek u blokadi, a radnici nisu dobili plaću, naknadu za prevoz, topli obrok. Znači, ne možemo još uvijek preživjeti od prvog do prvog. Ne možemo vratiti dugove jer, znate, prvog septembra je počela škola i djeca su se morala poslati u školu. Računi su se morali platiti. Ne može se čekati, bez obzira što mi nemamo plaću i morali smo raditi", kaže Kurtović Pašalić.

Odluku Vrhovnog suda opisala je kao veoma značajnu u pravnom smislu, ali je upozorila da ona ne predstavlja rješenje višegodišnjih problema BHRT-a.

"Aktuelna situacija u BHRT-u je, da vam kažem, nikad gora ili, narodski rečeno, dara je prevršila mjeru. Nema više, ne znamo kuda", ističe Kurtović Pašalić.

Naglasila je da posljedice blokade najviše osjećaju zaposleni, koji uprkos svemu nastavljaju obavljati svoje radne zadatke.

"Neophodno je hitno i neodložno riješiti situaciju s blokadom računa BHRT-a jer je u pitanju opstanak državnog Javnog servisa, 765 radnika i njihovih porodica. To je puno više ljudi, to su ljudi, nisu brojke", dodaje Kurtović Pašalić.

"Rješenja nema na vidiku"

Kurtović Pašalić kritikovala je Parlamentarnu skupštinu i Vijeće ministara BiH, navodeći da nisu učinili dovoljno da riješe problem stabilnog finansiranja BHRT-a.

Podsjetila je i na činjenicu da nije izabran novi Upravni odbor BHRT-a, dok je sadašnjem mandat istekao još u junu prethodne godine, te da BHRT i dalje ima vršioca dužnosti generalnog direktora.

"Epilog rada domaćih institucija je nikakav, nikakav", kaže Kurtović Pašalić.

Ona je uputila direktan apel vršiocu dužnosti visokog predstavnika, kojeg u svom obraćanju oslovljava kao gospodina Crishocka.

"Oni, izabrani političari naroda u Bosni i Hercegovini, u zvaničnim institucijama, Parlamentu i Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, neće i ne žele da poštuju Zakon o Javnom servisu Bosne i Hercegovine i osiguraju opstanak BHRT-a. Neki otvoreno, javno pozivaju da se ugasi, kao što su, na primjer, Milorad Dodik i ministar Amidžić, a neki nečinjenjem doveli su nas pred gašenje", tvrdi Kurtović Pašalić.

Dodala je da se zaposleni nalaze u veoma teškoj egzistencijalnoj situaciji.

"Naši uposlenici se nalaze u jako, jako, jako teškoj egzistencijalnoj situaciji, tako da bez konkretne pomoći i odluke iz Ureda OHR-a nama nema spasa", ističe Kurtović Pašalić.

"Može ako se hoće"

Predsjednica Sindikata rekla je da od OHR-a očekuje intervenciju jer smatra da vršilac dužnosti visokog predstavnika ima mandat i ovlaštenja da pomogne u deblokadi javnog servisa.

"Ako je OHR, tada gospodin Schmidt, mogao u izbornoj noći da promijeni zakon, ako je mogao da riješi fantomski dug fantomskom Vijaduktu, više od stotinu miliona konvertibilnih maraka, ako je mogao da naredi ministru Amidžiću da se prebaci novac za CIK Bosne i Hercegovine, znači može ako se hoće", smatra Kurtović Pašalić.

Potom je uputila poruku vršiocu dužnosti visokog predstavnika Louisu Crishocku.

"Zato, gospodine Crishock, riješite situaciju na sličan način i s Javnim servisom Bosne i Hercegovine koji je, da vas podsjetimo, uvjet za evropski put Bosne i Hercegovine i zbog toga je i vaša odgovornost, odgovornost OHR-a, na kraju krajeva. Ne dozvolite gašenje državnog Javnog servisa, a time, vjerujte mi, i države Bosne i Hercegovine, jer ako se to desi, gospodine Crishock, bit ćete dio problema, a ne dio rješenja", poručuje Kurtović Pašalić.

Bez doprinosa više od decenije

Kurtović Pašalić navela je da Sindikat od 2015. godine upozorava vlasti i upravljačke strukture na tešku i neodrživu situaciju u vezi s pravima radnika.

"Samo su nas slušali, a ništa nisu činili. Znate, po onoj narodnoj, sit gladnog ne razumije", kaže Kurtović Pašalić.

Navela je da su se problemi dodatno usložnili od 2023. godine te da su vlasti, nakon jačeg javnog pritiska i uz podršku kolega iz Evropske federacije novinara, pružale određenu pomoć.

"Bile su to male, kap u moru, pomoći, ali mi ne želimo pomoć. Mi želimo sistemsko rješenje, a sistemskog rješenja do dana današnjeg nema, još uvijek nije ni blizu, nema ga ni na vidiku", naglašava Kurtović Pašalić.

Posebno je ukazala na neuplaćene doprinose zaposlenima.

"Radnici su bez doprinosa više od deset godina. Uposlenici BHRT-a – dok uposlenici ostala dva javna emitera imaju i redovne plaće i doprinose – mi nemamo. Kuda ćemo mi s najnižim plaćama i toplim obrokom u državi, bez sistematizacije, u lošim uvjetima rada?", pita Kurtović Pašalić.

Kazala je da su radnici BHRT-a "kolateralna šteta i taoci neodgovornih političara", ali i neodgovornih upravljačkih struktura.

Traže 56 miliona doprinosa

Sindikat zahtijeva i novu sistematizaciju radnih mjesta te uplatu više od 56 miliona KM doprinosa.

Kurtović Pašalić upozorila je i na značaj tehničkog sistema kojim upravljaju radnici BHRT-a.

"Naši tehničari, inženjeri čuvaju najveće blago ove države Bosne i Hercegovine, radiotelevizijske predajnike, bez čijeg signala nema ni entitetskih i kantonalnih emitera, nema interneta, komunikacija Granične policije, Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, telekom operatera", kaže Kurtović Pašalić.

Sindikat je ponovo zatražio da Tužilaštvo BiH i Finansijska policija izvrše provjere u sva tri javna emitera.

"Tražimo, zahtijevamo da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i Finansijska policija uđu u sva tri javna emitera i da se konačno ustanovi ko kome i koliko duguje i ko i na koji način posluje", ističe Kurtović Pašalić.

"Možemo izbore dočekati na ulici"

Na kraju je upozorila da su parlamentarni izbori pred vratima i da zaposleni BHRT-a više nemaju vremena čekati nove vlade, parlamente, saveze i koalicije.

"Možemo ih dočekati na ulici zajedno sa svim medijskim radnicima koji su potplaćeni, ali i s rudarima, prosvjetarima, zdravstvenim radnicima, penzionerima i svim ostalim nevoljnicima, ja bih tako rekla, s kojima svakodnevno razgovaram, koji su potplaćeni za svoj rad i ne mogu živjeti od svog rada", kaže Kurtović Pašalić.

Druga mogućnost, dodala je, jeste da se račun BHRT-a deblokira i riješi sistemsko finansiranje javnog servisa.

"Znate, mikrofoni, snimači i kamere su u našim rukama. Nemojte to zaboraviti, prvenstveno vi političari, a i građani", zaključila je na kraju Merima Kurtović Pašalić.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad