Put ka pomirenju u Bosni i Hercegovini, prema riječima mnogih, nikada nije bio duži. Dok se mnogi trude napraviti korak naprijed, pojedinačni istupi vraćaju nas, čini se, decenijama unazad. Vijest da roditelji nisu dozvolili da djeca posjete sarajevsku sinagogu, iznenadila je mnoge i postavila pitanje: kakvim vrijednostima učimo svoje potomke?
Mali je broj gradova kao što je Sarajevo. U neposrednoj blizini, vijekovima stoje katolička i pravoslavna crkva, džamija i sinagoga. Ljepotom raznolikosti oduševe se svi koji zakorače u glavni grad BiH. I dok se pred svijetom ponosimo multietničnošću, multikulturalnošću, pojedini roditelji iz ilidžanske osnovne škole brane svojoj djeci da posjete vjerski objekat.
“Ksenofobija je vrlo izražena ovdje u BiH. Nije to samo sinagoga, jučer nisu ušli u sinagogu, danas neka djeca neće ući u džamiju, sutra u katoličku crkvu, prekosutra u pravoslavnu crkvu. Sistem je takav da nas tjera da se bojimo jedni drugih”, mišljenja je Vladimir Andrle iz Jevrejskog kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva “La Benevolencija”.
Brojne Sarajlije mišljenja su da bi trebalo vidjeti i upoznavati druge i drugačije.
“Čak sam jednom prilikom boravila u jednoj islamskoj zemlji, gdje je sasvim prirodno da obilazite i bogomolje drugih religija, kojima sami ne pripadate”, kaže jedna sagovornica iz Sarajeva.
Ni to što su u istom mjesecu obilježeni Pesah, Uskrs, Vaskrs i Bajram, i to što živimo i izloženi smo različitostima, ne znači da se dovoljno poznajemo, kaže profesor sociologije religije, Dino Abazović.
“Meni je ovo ilustracija zabrinutosti prije svega zbog činjenice da ono što je pluralnost bh. društva, bila ona religijska ili neka druga, iznova pokazuje da je na udaru jedne manje grupe pojedinaca. Stara matrica koja govori o religioznosti, ne samo kod nas nego inače, je da kada nedovoljno poznajete svoju religiju, onda završite u situaciji da imate sasvim dovoljno, da se međusobno mrzite, a nedovoljno da bi voljeli jedni druge. To jeste problem u savremenom svijetu”, dodaje Abazović.
Ali, korak bliže pokušavaju napraviti dvije osnovne muzičke škole iz Istočnog Novog Sarajeva i Novog Sarajeva. Na zidovima škole oslikali su identične murale, kao znak da su im vrijednosti iste. Majda Behram Stojanov kaže da je neophodno svakodnevno stvarati interakciju među mladima.
“Treba puno više uraditi da pomognemo našoj djeci, ako želimo da pomognemo sebi i ovoj državi da razumiju da biti otvoren znači da se ne trebamo spoznajom i upoznavanjem drugog i drugačijeg, sa nekom drugom kulturom, da ne smijemo misliti da ćemo izgubiti bilo šta od vlastitog identiteta, dapače”, kaže Majda Behram Stojanov.
Nažalost, dok jedni grade mostove pomirenja, pojedinačni istupi po pravilu se, najviše istaknu, a sama zabrana da se posjeti bilo koji vjerski objekat, za mnoge je odraz primitivizma u kome se BiH još uvijek nalazi.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Pročitajte još
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!