Analiza napada na Poljsku
Zečević: Rusija provocira NATO, a ako BiH bude slabila Oružane snage neće moći odgovoriti ni na jednu prijetnju

Ruski dronovi ušli su u poljski zračni prostor tokom ruskog napada na Ukrajinu. Oborila ih je poljska vojska. Premijer Donald Tusk potvrdio je da je vojska djelovala i upotrijebila oružje, a incident je okarakteriziran kao “čin agresije” i ozbiljna prijetnja sigurnosti građana. Ovo bi mogla biti prva direktna vojna akcija Poljske protiv ruskih ciljeva unutar njenog zračnog prostora otkako je rat u Ukrajini počeo. Poljska je članica NATO saveza, a napad na jednu članicu smatra se napadom na sve. Četiri aerodroma koja su bila zatvorena nakon incidenta ponovo su otvorena. Premijer Tusk obavijestio je NATO, a predsjednik pozvao na političko jedinstvo i saradnju zbog prijetnji izvana. O ovoj temi za N1 govorio je vojni analitičar Berko Zečević.
"Mislim da je ovo jasan odgovor Rusije na predstojeće sastanke evropskih zvaničnika s američkim predsjednikom Trumpom, a u vezi s donošenjem novih mjera pritiska na Rusiju kako bi se postigao dogovor o prekidu rata između Ukrajine i Rusije. S druge strane, riječ je o vrlo vještom potezu – lansirati 19 ili više dronova preko Bjelorusije i time testirati sposobnost protivzračne odbrane i sistema za rano otkrivanje prijetnji NATO pakta", rekao je Zečević na početku razgovora.
Hoće li NATO odgovoriti?
Zatim je naveo i određene detalje o dronovima koji su pali u Poljsku.
"Riječ o dronu Gerber, dometa oko 300 kilometara, koji je mogao biti lansiran iz Bjelorusije. On u ovom trenutku vjerovatno nije nosio nikakve veće razorne sisteme jer je to blaža verzija drona Gerina. Ipak, jasno je poslana poruka: Rusija je velika, nuklearna sila i može se ponašati kako želi", mišljenja je Zečević.
Na pitanje može li Rusija intenzivirati napade na članice NATO saveza, posebno Poljsku i baltičke zemlje, Zečević je kazao da Moskva zapravo provocira.
"Moramo imati na umu da su u toku pripreme za izvođenje velike jesenje vojne vježbe Rusije i Bjelorusije. Takve vježbe održane su i prije tri godine, a rezultat je bila agresija na Ukrajinu. Rusija neće napasti NATO, ali će ga provocirati, jer u ovom trenutku NATO pakt ne može ništa konkretno odgovoriti", mišljenja je Zečević.
Prema njegovim riječima, ovakve provokacije otvaraju ozbiljnu diskusiju unutar članica Saveza.
"Ovo stavlja pod znak pitanja realne sposobnosti NATO-a da u svakom trenutku detektuje prijetnju. Po meni će to zahtijevati još intenzivnije ulaganje u odbranu širom NATO pakta i šire", dodao je Zečević.
Govoreći o tome na koji način bi NATO trebao odgovoriti i koliko je solidarnost među članicama ključna, Zečević je naglasio da Savez ima ograničene mogućnosti.
"NATO u ovom trenutku može pružiti samo dalju podršku Ukrajini, s ciljem nanošenja što težih udara ruskim osvajačkim trupama. To je jedini konkretan odgovor. Pored toga, potrebno je jačati vlastite kapacitete za odbranu od prijetnji koje dolaze s Baltika, iz pomorskih snaga Rusije, ali i iz Arktika", rekao je.
Podsjetio je da je cijeli zapadni front direktno povezan sa sjevernim, gdje Rusija intenzivno otvara nove vojne baze i pretvara istraživačke centre u vojne objekte.
"Ne treba zaboraviti da Rusija u ovom trenutku na Arktiku ima preko stotinu nuklearnih podmornica. Grenland je ključna tačka za kontrolu djelovanja arktičke flote. Zato su pokušaji da se on stavi pod veću zapadnu kontrolu bili toliko značajni", pojasnio je Zečević.
Posljedice po BiH?
Na pitanje o političkim i sigurnosnim posljedicama po zemlje koje nisu članice NATO-a, poput Bosne i Hercegovine, Zečević je odgovorio:
"Mi smo stalno izloženi političkom i medijskom pritisku. Evropa ne zna šta da radi sa Zapadnim Balkanom, zakasnila je u mnogim stvarima i time je otvorila prostor za nestabilnosti. Zato unutar Bosne i Hercegovine imamo situaciju koju ne bismo trebali imati, jer nema stvarnog razloga da politički odnosi među ljudima budu ovako zategnuti".
Podsjetio je i na napetosti u Srbiji.
"Kad god dođe do krize, Srbija organizuje vojne manevre. To je odgovor na međunarodne pritiske i poruka da su “tu” i da mogu vojno djelovati. Ali obični ljudi trebaju šansu da žive normalno i bolje. Političari uvijek nađu način da sebi osiguraju komfor, a narod ostaje frustriran", ocijenio je.
Zečević je bio jasan i po pitanju ignorisanja naoružavanja zemalja u regiji.
"Ni u kojem slučaju ne treba ignorisati. Godinama upozoravam da svaka zemlja mora biti sposobna pružiti otpor i imati saveznike u eventualnoj krizi. Napad Rusije na Ukrajinu prije tri i po godine pokazao je koliko je to važno. Hrvatska se modernizira, Srbija se modernizira, Bosna i Hercegovina pokušava, ali nailazi na stalne otpore iz političkih struktura u Republici Srpskoj", rekao je.
Prema njegovim riječima, ti otpori idu ka tome da se Oružane snage BiH oslabe i učine nesposobnim da odgovore na bilo kakvu prijetnju.
"Dok jedni pokušavaju osposobiti vojsku, drugi je žele pretvoriti u instituciju koja neće moći da se nosi ni s kakvim izazovima", naglasio je Zečević.
O dolasku Ginkela u BiH
Komentarišući dolazak američkog diplomate Johna Ginkela u BiH, Zečević je ocijenio da je riječ o pravovremenom i važnom potezu.
"Dobijamo čovjeka s ogromnim iskustvom. Bio je u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Ukrajini, i to na ključnim pozicijama. Svjestan je posljedica koje krizna situacija može izazvati, ne samo u BiH nego i na cijelom jugoistoku NATO pakta i Evropske unije. To iskustvo je dragocjeno", istakao je.
Na pitanje koje konkretne korake bi Sjedinjene Američke Države mogle poduzeti kako bi ojačale saradnju s BiH, Zečević je odgovorio da članstvo u NATO-u još dugo neće biti realna opcija.
"Jedno je želja da budemo dio NATO-a, a drugo realnost odnosa unutar BiH. Prije svega, moramo stvoriti uslove da svi budu spremni finansirati Oružane snage i zajedničke operacije sa NATO zemljama. Svi govore o ulasku u NATO, a niko ne razmišlja da to podrazumijeva ozbiljna finansijska ulaganja. A mi već godinama imamo otpor prema povećanju budžeta za vojsku, čak i kada se radi o njenom osposobljavanju i modernizaciji", kazao je.
Zečević je upozorio i na opasne procese unutar same Bosne i Hercegovine.
"U Republici Srpskoj se formira žandarmerija, jačaju helikopterske jedinice, raste broj ljudi u rezervnom sastavu, a dobijaju i moderno automatsko oružje. U Federaciji, pak, kantoni kupuju oklopne transportere za brze intervencije, a pojedini pokušavaju nabaviti i helikoptere. Sve to pokazuje da smo svjesni kako Oružane snage BiH ne dobijaju dovoljno kapaciteta za odbranu, jer postoji politički stav da ih se oslabi i učini nesposobnim", konstatovao je Zečević.
Dodao je da se ovakvi potezi direktno kose s Dejtonskim sporazumom i stvaraju dodatne rizike.
"Ako Oružane snage budu oslabljene, BiH neće moći odgovoriti ni na unutrašnje ni na vanjske prijetnje. To je neprihvatljivo i dugoročno opasno", zaključio je vojni analitičar.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare