Životni standard građana sve više opada. Cijene osnovnih životnih namirnica i dalje divljaju, dok plaće ne prate taj rast. Kupuje se manje i nekvalitetnije. A mjere nadležnih, koje su trebale pomoći, dovele su do otkaza, smatraju stručnjaci.

Čestitka građanima povodom Svjetskog dana prava potrošača u BiH su više cijene osnovnih namirnica. Na desetogodišnjem nivou cijene su povećane od 100 do 400 %. Penzije i plate nisu ispratile taj rast. Kese su sve manje i praznije.

“Nekad nešto kupim, nekad ne kupim ništa, evo sad nisam ništa kupila, sad ću se vratiti nazad. Meni je sve skupo, penzioner, mala je penzija, možda nekom nije, meni jeste, mislim i većini. Pogledajte narod više hoda i gleda više nego što kupuje, samo što se mora, to se i kupi”, kažu građani.

Ima dosta cijena koje svaki dan ne možeš ti pratiti to, skaču, mijenjaju se.

Ja sam trebam dati 50 KM za lijekove, gdje sam šta sam nema me nigdje, a imam kredita, moraš od toga živjeti. Izađem na ulicu, nekad prodajem polovnu robu, deveramo i ja i djeca.

Da se sve teže živi, poručuju građani i na protestima. Jedan od osnovnih zahtjeva protesta u Zenici i Sarajevu su antiinflacijske mjere.

“Političari su nas doveli u ovakvo stanje, doveli su nas do siromaštva, i radnike i penzionere, na prosjački štap“, kažu građani na protestu u Zenici.

Zahtjevi se ne ispunjavaju još uvijek, a novi podaci preciznije prikazuju težak život građana. Februarska potrošačka korpa iznosila je 3.157 KM. Prosječnom platom pokrije se tek 45%, a minimalnom jedva 31%. Ovim nisu obuhvaćeni svi mjesečni troškovi.

“Mi tu ne uzimamo u obzir rentanje stana, kreditna zaduženja, cijene goriva, nego se držimo cijena koje su kao mjesečne karte, ne možete napraviti tačnu procjenu koliko jedna porodica mjesečno potroši goriva, zavisi od mnogih faktora. Tako da jedna prosječna porodica koja u ovom trenutku nema riješeno stambeno pitanje i nema dovoljna primanja i ustvari njihovi stvarni troškovi su veći od toga”, navodi Lejla Čaušević-Sućeska, SSSBiH.

Statistika pokazuje da kupovna moć građana ne slabi, no ako pogledate šta je to u njihovim kesama, vidjećete da je riječ uglavnom o jeftinijim namirnicama slabijeg kvaliteta.

Kako ne bi ugrozili zdravlje, potrošačima se savjetuje da obrate pažnju na deklaraciju.

“Ja savjetujem svakome da prije nego kupi proizvod da pogleda deklaraciju, rok upotrebe, sastav, masti. Gdje nema deklaracije, tu mi kao kupci preuzimamo odgovornost na sebe, postoji ta opcija, ali tada se kupuje na osnovu vlastite odgovornosti”, govori Sanin Tanković iz Agencije za sigurnost hrane..

No, često se potrošači žale da je proces prilikom prijave određene nepravilnosti, komplikovan i bez velikih rezultata. Očekuju mjere nadležnih, ali i tu su skeptični. Naročito uzimajući u obzir podatke, za koje mnogi smatraju da su rezultat posljednjih odluka federalne Vlade. Naime, od 31. januara do 28. februara 1733 radnika je ostalo bez posla.

“Kada je riječ o broju zaposlenih, odnosno trendu otpuštanja, vidimo da je jedan od ključnih faktora bilo povećanje cijene rada, drastično povećanje cijene rada i opterećenja poslodavaca u prethodnom periodu, i bez obzira na određene subvencije i pokušaje da se djelimično ti negativni efekti ublaže, definitivno i dalje preovladavaju negativni uticaji i rast troškova poslovanja”, ističe ekonomski analitičar Igor Gavran.

Stanje u bh. ekonomiji u nezavidnoj je poziciji, a trenutna politička kriza, mogla bi je dodatno pogoršati.