Svjetski dan prava potrošača dočekujemo s državnim zakonom starim čak 18 godina. Dok odgovorni upozoravaju da potrošače u cijelom svijetu vrebaju sasvim novi izazovi - provjerili znaju li građani koja su njihova osnovna prava u situacijama prevare ili ugroze.
Ponekad je izazov dogovoriti se po čemu smo to isti, a po čemu različiti. No jedno sigurno svi dijelimo – svi smo potrošači. I – ili nam se prava sve češće krše – ili smo ih tek postali nešto više svjesni – jer krovna državna institucija za ovo pitanje ima sve više i više posla.
“Za zadnju godinu, 2023., imali smo rekordan broj prijava od postojanja institucije, oko 1400 žalbi. Preko 80 posto žalbi uspijemo riješiti, nažalost, za oko 20 posto dešava se da trgovac odbija i to treba eskalirati prema sudu, a dio žalbi jednostavno nije osnovan i odbacuje se”, kazao je Saša Marić, ombudsman za zaštitu potrošača u BiH.
I treba se nadati da smo više osviješteni, jer već smo pred novim, mnogo kompleksnijim izazovima.
“Mladi sve češće kupuju putem interneta i njih faktički zanima e-trgovina, nego fizička trgovina. Tako da mi moramo da donosimo zakone koji će pratiti kretanja na tržištu, koji će omogućiti mladim ljudima, da kao i svi drugi u svijetu, kupuju putem interneta, ali da budu zaštićeni”, kazala je Nevena Kravec – Stevanović, Organizacija GS1 Sarajevo.
“Tu imamo veliki problem, ogromna je i kod nas i u regiji, pa i u razvijenijim zemljama, needuciranost potrošača o sofisticiranim prevarama gdje se prevaranti predstavljaju kao banke, brokeri, trgovci. Ulaze u razgovore sa potrošačima, intimno se s njima upoznaju, zatim vrlo brzo počinju tražiti im podatke koji se apsolutno nikako zakonski ne smiju davati”, kazao je Saša Marič, ombudsman za zaštitu potrošača u BiH.
Ipak, u zemlji gdje ni dvije prosječne plate ne mogu pokriti potrošačku korpu – građane mnogo više brine kvalitet hrane koju mogu obezbijediti. Dok divljanje cijena nije regulisano Zakonom o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini, njihovo pravo na sigurnost i zdravlje jeste. I baš tu na red stupaju građani.
“Vrlo često se dešava da savjesni građani uoče određene neusklađenosti ili proizvode koji se već nalaze na policama da im je istekao rok trajanja. Ili proizvode koji su u roku trajanja, a da im odstupa okus i miris u odnosu na ono na šta su oni navikli. Oni koriste mogućnost komunikacije sa Agencijom za sigurnost hrane, najčešće putem mejla, ili direktno sa inspekcijskim službama. Na osnovu takvih informacija koje dolaze direktno od građana inspekcijski organi su dužni postupati”, kazao je Džemal Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH.
Stoga, građani moraju da znaju da, ukoliko su prekršena njihova prava, i sami snose odgovornost, ponajviše u onim momentima kada odlučuju da reaguju ili ne.
Upornost bi nam se možda i lakše isplaćivala da je broj inspektora na terenu dovoljan.
“Što se tiče inspekcije za kontrolu hrane, mnoge županije u FBiH nemaju inspektore nikako po tom pitanju. Imamo mi dobru zakonsku legislativu, ali stanje nismo još pokrili kako treba”, kazao je Marin Bago, Udruženje potrošača Futura.
Stanje u Federaciji Bosne i Hercegovine možda bude bolje uskoro, jer su procedure za moderniji zakon, po uzoru na drugi entitet, konačno pokrenute. Iako je nedovoljan broj onih koji bi trebali utvrditi prekršaje, potrošači barem na umu moraju imati da kazne ukoliko budu prevareni mogu iznositi od 500 do čak 20.000 konvertibilnih maraka.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!