Zastupnica u Evropskom parlamentu Željana Zovko smatra da Evropska unija "mora predvoditi napore da se preventivnoj diplomatiji da prioritet u odnosu na upravljanje krizama", te je istakla da potencijalno otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom predstavlja primjer za to.
Autorski tekst Željane Zovko naslova “Kako proširenje EU može biti oruđe za mir”, koji je objavio The Parliament Magazine, prenosimo u cjelosti:
“Uz nedavno zeleno svjetlo Evropskog parlamenta za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, svjedoci smo historijskog trenutka preventivne diplomatije. Ohrabrujem hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da ovo iskoristi kao što je to učinio u januaru, kada je doveo svog holandskog kolegu Marka Ruttea i predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen u Sarajevo kako bi im pokazao potrebu da iskoriste ovu značajnu priliku za mir i sigurnost.
Agresijom Rusije na Ukrajinu našli smo se u ratu koji ugrožava naše granice. Ukrajina je plaćala visoku cijenu za svoje evropske težnje u posljednjih 10 godina, ali s povratkom politike proširenja na dnevni red EU, zemlja je brzo stekla status kandidata.
Kroz svoju aktivnost u Komitetu za vanjske poslove EP-a (AFET), posjetila sam mnoga mjesta gdje je okončan oružani sukob, ali nije uspostavljen mirovni sporazum ili drugi politički okvir. Drugi su iskoristili naš nedostatak interesa i preuzeli ne baš dobronamjernu ulogu. Posljednjih godina bilježimo pad vidljivosti EU, a naše investicije nisu donijele opipljive rezultate.
Razmislite samo o Sjevernoj Irskoj, zapadnom Balkanu, Africi, Kipru, Afganistanu, Bliskom istoku, Moldaviji i Ukrajini.
Sporazum na Veliki petak, potpisan 1998. godine, predstavlja primjer preventivne diplomatije rješavanjem uzroka sukoba u Sjevernoj Irskoj. EU je odigrala značajnu ulogu u mirovnom procesu, zajedno sa našim partnerima u Sjedinjenim Državama. Poštovanje sporazuma bilo je ključna tačka pregovora za očuvanje mira na teritoriji na kojoj mnogi ljudi imaju državljanstvo EU. To je donijelo stabilnost u napetu situaciju.
Još jedan sporazum o podjeli vlasti sklopljen je tri godine ranije u Bosni i Hercegovini: Dejtonski mirovni sporazum. To je rezultat hrvatske vojne operacije i zajedničkog poduhvata evropskog i američkog vodstva. I ovdje smo prepoznali važnost sigurnosti za sadašnje i buduće građane EU i kako diplomatija na visokom nivou može djelovati preventivno.
Prilika za mir
Moj nedavni izvještaj parlamentu — Uloga preventivne diplomatije u rješavanju zamrznutih sukoba širom svijeta – propuštena prilika ili promjena za budućnost? — usvojen je velikom većinom na prvoj ovogodišnjoj plenarnoj sjednici u Strazburu. U njega sam uključila amandman koji poziva Bosnu i Hercegovinu da hitno postigne politički dogovor između svoje tri konstitutivne strane i pronađe srednji put između separatističkih i centralističkih tendencija koje ometaju napredak zemlje ka pristupanju.
Preventivna diplomatija zahtijeva duboko razumijevanje kulturnog, historijskog i političkog konteksta. Diverzifikacija diplomatskog kora i uključivanje manjina bili su od suštinskog značaja za odražavanje demografske raznolikosti. Uzmimo restauraciju Starog mosta u Mostaru i Višegradskog mosta, kao i tri vjerska objekta u Bosni i Hercegovini, koji su postali simboli pomirenja.
U izvještaju sam govorila i o važnosti vjerskih organizacija kao partnera u rješavanju sukoba, te o osudi napada na vjerske subjekte. Bili smo svjedoci nebrojenih takvih slučajeva u vrijeme komunizma u bivšoj Jugoslaviji, posebno sa mučenicima kardinalom Alojzijem Stepincem i mostarskim biskupom Petrom Čuletom. Nažalost, napadi na vjerske subjekte i njihovu slobodu nastavljaju se i danas širom svijeta.
Lokalno razumijevanje
Sistem EU za rano upozoravanje na sukob treba ojačati kako bi se efikasnije identifikovali faktori rizika. Ključno je aktivno učešće delegacija EU u praćenju situacije i podrška humanitarnoj pomoći. Transparentnost i parlamentarni nadzor specijalnih predstavnika i izaslanika EU doprinose njihovoj efikasnosti, a njihova uloga je ključna za postizanje održivog mira.
Također je važno pažljivo odabrati predstavnike EU s razumijevanjem lokalnog konteksta i vještinama za učinkovito djelovanje. To potvrđuje i primjer iz Sahela i Roga Afrike, gdje su akcije EU kompromitovane, a Evropa izgubila uticaj.
Analiza iskustva EU u rješavanju sukoba pruža važne lekcije, naglašavajući potrebu za poboljšanjem alata preventivne diplomatije. Važno je uspostaviti snažna partnerstva sa međunarodnim, regionalnim i subregionalnim akterima kako bi se postigao dugoročni mir i multilateralni pristup kako bi se novonastali sukobi rano otkrili.
Strateški momenat
Kroz svoj rad svjedočila sam razvoju društava koja su primjenjivala fer izborne zakone i provodila izbore u skladu sa domaćim i međunarodnim pravilima. Ovo je značajna lekcija u zalaganju za rješenje izbornog zakona na osnovu sporazuma o podjeli vlasti između konstitutivnih zajednica u Bosni i Hercegovini. O tome, vjerujem, nema pregovora za napredak i stabilizaciju unutrašnjih odnosa u ovom strateškom trenutku.
Napeta situacija u jednoj zemlji odražava se u drugoj, stvarajući efekat leptira. Sukob u Africi uzrokuje migraciju u Evropu, što postaje sigurnosno pitanje za evropske građane i naše granice.
Diplomatija ne smije biti jednosmjerna ulica, a EU, sa svojom historijom saradnje i dijaloga, treba da predvodi preventivne napore i kreira sigurnu budućnost za sve svoje građane, kao i globalno.
Iskre sukoba je lako ponovo zapaliti ako mržnju ne zamijenimo nadom. Obnova mostova, pronalaženje rješenja za zamrznute sukobe i izlječenje pritužbi katalizator su za sprječavanje budućih tragedija”.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!