Prošle sedmice održana je proširena vanredna sjednica Komisije za ravnopravnost spolova Predstavničkog doma Federacije Bosne i Hercegovine. To je bila prilika za upoznavanje članova komisije i predstavnika institucija koje su sarađivale s komisijom na pitanjima zaštite žrtava nasilja, s novim Nacrtom zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama u Federaciji BiH. Šta donosi novi, dugo očekivani nacrt Zakona - o tome su u emisiji Novi dan govorile zastupnica u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine Alma Kratina i članica Radne grupe za izradu Nacrta zakona u Republici Srpskog i predsjednica Udruženja "Budućnost" u Modriči Gordana Vidović.
Od prevencije do svih mjera zaštite od različitih oblika nasilja – sve to se nalazi u novom Nacrtu zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama u FBiH, ističe zastupnica Alma Kratina.
“Rekla bih da je ovo konačno tekst Nacrta zakona koji jeste potpuno u skladu sa standardima koje nameće ratificirana Istanbulska konvencija. Porazno za nas je to da smo mi tu Konvenciju ratificirali već 2013/2014. Ustvari je zemlja bila šesta potpisnica u Europi. Oni koji su odlučili da te standarde u svoje zakonodavstvo uvrste, a da do danas to nismo imali. E sad, drugo je pitanje zašto to nije tako. Naravno da je vrlo neodgovorno i da smo u međuvremenu svjedočili tome da žrtve nasilja nisu bile zaštićene i sam naziv zakona, ovog teksta novog je promijenjen. Zakon o zaštititi od nasilja u porodici i nasilje nad ženama, jer vi ste dosad imali priliku da apsolutno nisu zaštićene kategorije supružnika, vanbračnih partnera koji više ne žive zajedno, a dešavaju se slučajevi nasilja. Od samog naziva zakona pa sve ono što je unutar zakona jeste u skladu sa standardima Međunarodne istanbulske konvencije, ali i GREVIO preporukama. Komitet GREVIO, to su članice svih zemalja koje su potpisnice Istanbulske konvencije. Njihovi eksperti stalno prave monitoring u zemljama koje su ratificirale konvenciju. One su stalno nama ukazivale šta mi terbamo izmijeniti za ovaj Nacrt koji je 20.6. predstavljen komisiji i jednom širom auditoriju”, kaže Kratina.
U drugom bh. entitetu, Republici Srpskoj, Nacrt zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama nije prošao u skupštinsku proceduru, zbog grupe organizacija koji su branili, kako navode, tradicionalne vrijednosti. Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, napisao je tada na svom X nalogu da podržava stav organizacija iz RS koje su tražile dodatne izmjene odredbi Nacrta zakona, jer smatra da “zakon istinski treba da zaštiti prava žena, te su ove primjedbe predstavnika sasvim opravdane. Neprihvatljivo je da se na ovaj način na mala vrata uvodi rodna ideologija, zato zakon treba preciznije da definiše i načela tradicionalne porodice, jer upravo u takvoj porodici treba da odgajamo našu djeci, kao najboljem okruženju.”
“Ja sam bila članica radne grupe i jedina sam bila iz nevladinog sektora, a ostali su bili predstavnici subjekata zaštite i relevante osobe koje su imale želju da zakon bude što kvalitetniji, što bolji od onog koji imamo sada. Ja samo moram da skrenem pažnju da je Nacrt zakona u Narodnoj skupštini RS usvojen jednoglasno i svi su bili zadovoljni tim zakonom. Mi smo u međuvremenu, nakon usvajanja Nacrta, radili na još nekim doradama koje smo smatrali da treba, ali je malo začuđujuće bilo da onog trenutka kad je NSRS, kad su poslanici usvojili u NSRS, da nsu dali zadatak predlagaču da obavi ili stručne ili javne rasprave o samom Nacrtu zakona. To je vrlo čudno, jer uglavnom kad se rade zakoni, onda taj zakon ide u raspravu i stručna lica daju neke prijedloge iz svog domena šta bi moglo da se radi”, pojašnjava predsjednica Udruženja “Budućnost” u Modriči Gordana Vidović.
Dodaje da su u međuvremenu dobili još jedan zadatak – da uvrste i femicid u zakon, pa je naziv zakona pretrpio izmjene.
“Uvrstili smo i femicid koji kao termin ne postoji u našem pravnom sistemu, ali ništa značajno osim što se zabranjuje i sprečava objašnjene samog termina ‘femicid’ i seksualno nasilje kao nasilje koje također pogađa žene, što je i u skladu sa Istanbulskom konvencijom. Moram reći da sam ja lično bila veoma zadovoljna zato što su se neke procedure pojednostavile. Policija, onog trenutka kada neko prijavi nasilje, u tom trenutku oni mogu da izreknu zaštitnu mjeru udaljenje iz kuće i tek poslije ide procedura ukoliko ima potrebe da se ta mjera proširi ili produži”, kaže Vidović.
Iako su neke stvari bile dobro riješene, institucije na lokalnom nivou u RS žalile su se da ne mogu da postupaju jer zakon nije dobro dorečen.
“Od momenta kad je usvojen Nacrt zakona do dostavljanja prijedloga zakona u skupštinsku proceduru nije smjelo proći više od šest mjeseci. To se nije dogodiloi upravo je na taja način izbjegnuto usvajanje ovog zakona”, dodaje Vidović.
Novi Nacrt zakona nije na dnevnom redu sjednice Parlamenta FBiH
Danas je sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, a novi Nacrt zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama u Federaciji BiH nije na dnevnom redu. Prošlog petka, ekipa N1 uputila je poziv federalnom ministru pravde Vedranu Škobiću da objasni koje su to sve procedure i šta je Ministarstvo pravde FBiH do sada uradilo po pitanju zaštite žrtava nasilja u porodici, no ministar do danas nije odogovrio. Zastupnica u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine Alma Kratina zatražila je danas dopunu dnevnog reda.
“Vlada nije ispunila naš zaključak koji smo mi uputili u septembru 2023. da nam dostave za 90 dana te zakone. To se nije desilo i ja sam danas tražila da se to uvrsti u dnevni red. Vidjet ćemo da li će se uvrstiti u dnevni red, koliko zanima prvo rukovodstvo Parlamenta, pa onda parlamentarnu većinu ovo što se dešava. I ja ne želim nijednog momenta da ima i primisli da bilo ko od nas politizira ovo pitanje”, kaže Kratina.
Živimo u društvu punom predrasuda i stereotipa
“Mi sada imamo Nacrt za koji svi koji o tome puno znaju smatraju da je dobar. Imamo informaciju da su izmjene i došpune krivičnog zakona kroz koji će se pooštriti sankcije donje granice, ukinuti mogućnost da se onima koji su ponovo počinili nasilje novčana kazna da ustvari bude sankcija, da će morati odmah u zatvor i jako puno stvari u krivičnom koje su dobre za djecu žrtava nasilja i to će biti vrlo brzo gotovo, to je informacija koju smo dobili od Ministarstva pravde FBiH. Međutim, naravno da kritika još stoji zašto je taj cijeli proces išao tako netransparentno i zašto sve to nije bilo puno ranije odrađeno. U RS-u smo vidjeli i tu neku politizaciju i utjecaj i lobiranje vjerovatno nekih konzervativinih grupa”, podsjeća Kratina.
Dodaje da je to dokaz da živimo i dalje u društvu punom predrasuda i stereotipa.
“S čim se mi sve trebamo boriti da bismo konačno imali društvo gdje se poštuju ljudska prava. I taj stalni strah od LGBTIQ+ populacije pred kojom se žmiri, ljudi koji postoje i koji imaju realne probleme. Međutim, mi živimo u zemlji u kojoj nisu građani zaštićeni ni kroz sistem zdravstvene zaštite i vrlo je teško govoriti o pravima populacije koja je manjinska. Naravno da to treba riješiti”, ističe Kratina.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!