"Žrtvi se ne vjeruje": Dvije godine nakon ubistva Nizame Hećimović i dalje imamo zabrinjavajući stav policije

Govoreći o najnovijem slučaju nasilja u porodici, Raković je pojasnila da se radi o žrtvi koja se ovom udruženju obratila 9.8. "u očajnom stanju".

Radi se o ženi koja protekle dvije godine traži zaštitu od institucija, a nakon što je oko 20 godina u braku proživljavala svakodnevne situacije nasilja, ističe Raković.

"Zabrinjava to da institucije nisu odreagovale, iako je tražila pomoć i zaštitu nije bilo konkretne i adekvatne reakcije", podvukla je.

Govoreći o sinoćnjoj situaciji, rekla je da je žrtva obavijestila udruženje o "fizičkom nasrtaju", nakon čeka je i završila u Hitnoj pomoći.

"Nekih dva i pol sata smo razgovarali s policijom, pokušavajući dokazati da žrtva treba zaštitu i da trebaju postupiti po Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama, ali izostala je adekvatna procjena rizika ozbiljnosti situacije, mogućnosti smrtnog ishoda", ističe Raković.

Dodaje kako žrtva sinoć nije smjela ostati nezaštićena, a to se upravo desilo, jer nije imala izbora nego da se vrati u zajedničko domaćinstvo.

"Nije bilo adekvatne procjene rizika, da je ranije prijavljivala nasilje, postupak razvoda braka traje, čeka se na pravosnažnost odluke, postoji spor oko starateljstva, roditeljstvo je dodijeljeno majci. Nisu uzeti u razmatranje rizični faktori, žalosno i zabrinjavajuće je da imamo stav policije da se žrtvi ne vjeruje. Žrtve vape, očajne su, fizičko i psihičko zdravlje narušeno i postoji rizik da se opet desi slučaj Nizame", upozorava.

"Žrtva nikad nije kriva"

Od 2019. do 2024. ubijene su 62 žene u BiH. Najveći broj njih u svom domu. Kako promijeniti percepciju javnosti da nasilje nije ‘privatna stvar’ i može li zakon to uraditi?

Kratina ističe da upravo novi zakon nudi potpuno drugačije formatiranu kordinaciju svih u lancu subjekata zaštite, statistiku, i sve što je potrebno da se uključe adekvatne mjere u cijeli proces kroz strategiju za prevenciju i borbu protiv nasilja.

"Neophodno je kada govorimo o žrtvi i krivici, da mi svi kao društvo imamo odgovornost, svaki pojedinac, da svijest o žrtvi o nasilju bude na drugi način tretirana. Žrtva nikad nije kriva. Kroz podršku žrtvi mora se dati do znanja u susretu s takvom osjetljivom kategorijom, svijest javnosti u rješavanju ovog pitanja mora biti dignuta na viši nivo", naglašava.

Smatra da je kroz izvještavanjima medija, a zbog porasta u broju slučajeva femicida, došlo do pomaka u tom segmentu, ali postavlja pitanje sistemskog odgovora i da li će zakon to promijeniti.

"Da vas napomenem ja rijetko govorim o izmjenama Krivičnog zakona bez govora o novom Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, to se ne smije odvajati - kroz jedan štitimo žrtvu a kroz drugi sankcioniramo nasilnike, moraju se posmatrati zajeedno", podvukla je Kratina.

Upozorila je i na to da će ukoliko Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama "mrtvo slovo na papiru" ukoliko ne postoje podzakonski akti kojima se jasno definiraju procedure od policije, centara za socijalni rad, do tužilaštava.

Ukoliko se podzakonski akti ne izrade do septembra, a za šta, prema Kratini, "ne postoji opravdanje", tek tad se može provoditi zakon.

Opširnije o ovom pitanjau pogledajte u cijelom videu gostovanja.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad