Njemačka se još uvijek bori sa razornim poplavama u dijelovima zemlje. Traga se za preko 1.000 ljudi. Nevrijeme je stiglo i do BiH, a pojedine općine su se pripremila i za proglašenje vanrednog stanja. Vedran Zubić, profesor gegorafije, kazao je kako sada trpimo posljedice uništavanja prirode i neobrazovanja. Naveo je kako se ponašamo nezrelo - siječemo šumu i bacamo smeće u prirodu i odvode.

“Pametan čovjek uči na tuđim greškama, glup na svojim, a najgljuplji nikada ne nauči. Imam osjećaj da mi naučili ništa. Pokazala je pandemija, kada su malo pale brojke u 5. i 6. mjesecu, počeli smo se ponašati kao da je pandemija nestala i da nismo učili iz biologije o virusima. Slična stvar je i s poplavama. U 2014. godini smo imali Panonsko more, Doboj plažu, neki gradovi su bili ispod nivoa mora, dogodile su nam se Atlantide. Imamo mi tu emociju, skupljali smo pomoć itd. Ali već mjesec – dva nakon toga prestalo se o tome pričati. Nastavili smo život kao da ništa nije bilo, umjesto da već tada provedemo planove kao što je pošumljavanje, uređivanja korita malih rijeka itd. Mi sada imamo priču o eksploatiranju rijeka. Dali smo 280 koncesija, pa nismo Rusija. Ne mijenjamo planove i programe da učimo ekologiju, meterologiju i hidrologiju. Ne radimo na obrazovanju ni na konkretnom djelovanju i dešava se to što se dešava“, rekao je Zubić u Novom danu.

Najveći problem pravile male rijeke

Istakao je kako smo na primjeru Njemačke vidjeli kako su najveći problem napravile male rijeke.

“One imaju mali mogućnost prihvata voda. Njihov vodostaj se naglo diže i dešava se što se dešava. Strah me je da će broj umrlih rasti još jer se preko 1.000 ljudi vodi kao nestalo. U Njemačkoj koja ima sustav spojenih kanala i koja je najrazvijenija, to se njoj desi. Mene je najviše bilo strah kada rijeka Rajna ponese vode da ne uništi nasipe u Nizozemskoj čija je polovina teritorije ispod nivoa mora”, rekao je Zubić.

Govoreći o BiH, podsjetio je kako se tokom poplava 2014. godine, najviše erozija bilo tamo gdje su šume posječene.

“Kada posječete određeni kvanitet šume dešava se promjena u atmosferi. Zaboravimo da sve što se dešava u prirodi je samoregulativno, ali ne može se tako brzo stići obnoviti koliko mi uništavamo. Erozije su bile tamo gdje su ljudi posijekli šumu tokom poplava 2014. godine. Tu ne treba neka nauka. Trebamo pošumljavati i uvesti nauku u sve”, kazao je Zubić.

Obrazovanje mladih je rješenje

Poručio je kako je jedino rješenje u obrazovanju mladih iz polja ekologije, mhidrologije i meteorologije.

“Trebamo učiti djecu da pošumljavaju. Mi staru generaciju nećemo naučiti kako se baca smeće, ali novu generaciju moramo naučiti. Pogotovo da se pvc ne baca na način na koji se sada to radi”, zaključio je.