Koliko aerozagađenje vani i u unutrašnjim prostorijama utječe na zdravlje djece i odraslih i koje zdravstvene poteškoće i oboljenja izaziva, te šta možemo učiniti povodom toga, u Novom danu razgovarali smo s doktoricom Evelinom Čehajić, specijalisticom pedijatrom, i prof. dr. sci. med. Zehrom Dizdarević, specijalistom pulmologom i alergologom.

Normalan dijapazon pluća je od 0 do 50, a ovih dana smo svjedočili zagađenosti zraka i do 394, te iz tog razloga moramo dobro da mislimo o našim disajnim putevima, poručila je dr. Dizdarević u Novom danu.

“Postavlja se pitanje iz kojeg je izvora tolika zagađenost došla, koja je vrsta zagađivača, koje geografasko područje i svakako vremenske prilike. Kod nas je specifikum jer imamo i stagnaciju vazduha i dolazi do teških oštećenja disajnih puteva. Primijetno je pojačano javljanje pacijenata a prvo ulazak štetnih čestica dolazi kod pušača jer su te streplje već stradale. Čestice se spuštaju u grlo gdje dolazi do škakljucanja, to se spušta u glavnu disajnu cijev i tako pacijent kaže da ima bol u prsima. To je zato što je ta traheja inervirana i ona boli, pluća ne bole, i boli i plućna maramica. Velika je odgovornost na nama, da moramo dobru anamnezu uraditi da vidimo koja je bolest u pitanju“, kazala je između ostalog Dizdarević te istakla kako 90 posto pacijenata već ima neke respiratorne tegobe.

Govoreći o iskustvima pedijatara te posljedicama zagađenja, dr. čehajić je kazala kako i djeca imaju sve što imaju odrasli, samo što ne znaju reći i osjetljiviji su nego odrasli.

“Posebno su osjetljiva ona djeca koja su se rodila sa nekakvom predispozicijom, na primjer prijevremeno rođena djeca, djeca koja imaju neke srčane mane, ali također možemo govoriti i o ugroženosti djece po njihovom uzrastu. Nema svako dijete razvijen imunološki sistem. Djeca svih kategorija su ugrožena, ali moramo računati na to da zapravo ne možemo govoriti samo o trenutnom zagađenju, danas i sutra. Ta djeca trebaju odrasti u gradovima koji će ih svake godine terorizirati zagađenim zrakom. U njima se kumulira zagađenje kroz njihovo odrastanje. Kad posmatramo trudnoću, uvijek smatramo da su trudnice jedna od osjetljivih kategorija. Kad se dešava stvaranje organa u prva tri mjeseca trudnoće i dođe doneke virusne infekcije, ili izlaganja otrovnim plinovima, mogu da znatno oštete razvoj djeteta, a ako je trudnica dugotrajno izložena zagađenju, takva djeca se rađaju sa manjom tjelesnom težinom, ranije od termina i to više potencira njihovu ugroženost. Djeca koja su u kućnim uslovima dosta često izložena duhanskom dimu, i takva djeca u dojenačkoj dobi imaju izraženije grčeve, nervozna su, loš im je san. Ne znaju reći da ih boli glava, ali osjetite da je drugačije, da mu nešto ne odgovara. Roditeljima treba skrenuti pažnju da jedna situacija koje se svi boje – a to je nagla smrt dojenčeta i koja se dešava u spavanju – dešava se u porodici u kojoj se puši“, naglasila je Čehajić.

Pulmolog Dizdarević je za N1 navela šta poduzeti da bismo si pomogli tokom zagađenja zraka.

“Na tržištu imaju dobri usisivači prašine, i oni sakupljaju sve ono što se nakuplja u prostoriji. Imate onaj koji apsorbira te polutante i nije skup taj aparat. Moji rade preko noći i jedan kupi alergene, a drugi štetne materije. To je efektivan način očišćavanja zraka u prostorijama. Moramo voditi računa i kad ćemo otvarati prozore, kad ćemo ići na čist zrak, ali da ne preforsiramo. Imamo ustaljenu praksu da idemo na planinu, u vikendice, ali ne vodimo računa da je iznad 2.000 metara nadmorske visine razrjeđenost vazduha velika i respiratorno ugroženi pacijenti ne mogu ići na tako visoke planine. Također, kad je riječ o načinu šetnje, ne treba ići uzbrdo i ne disati na usta, već disati na nos“, istakla je Dizdarević.

Doktorica Dizdarević je naglasila i da je ona za obavezno nošenje maski, te da u ovoj situaciju, kad imamo i aerozagađenost i koronu, maske imaju duplo značenje. Govorila je i o prozračivanju prostorija te je kazala kako to treba uraditi u periodu kad nema smoga i napraviti da bude promaha, ali da se veš ne iznosi vani na sušenje jer se na odjeći sve s polja unese, te da je pušenje ubitačno za sve i da dovodi do anemije i manjak C vitamina kod bebe ukoliko je majka pušila tokom trudnoće.

Pedijatrica je u Novom danu rekla kako je iona za da se djeca vode na planinu, ali da to ne bude dva sata, kao i da se ne ide u kafiće nakon što se posjeti planina, jer se time ništa nije dobilo.

“Kad idu na planinu, bolja je varijanta da ako mogu, tamo ostanu neko vrijeme. Djeca kad odu na planinu na dva sata i vrate se dole, ona imaju atak i na gornje disajne puteve i srednje uho i budu bolesni poslije toga. Ne treba biti visoka nadmorska visina, ali Trebević je tolerantan i za malu djecu, ali tokom putovanja roditelji mogu dati djecu da cuclaju nešto ili flašicu da bi tokom putovanja na višu nadmorsku visinu mogli da regulišu pritisak u srednjem uhu i da nemaju posljedicu bola. Boravak u šumi od dva sata sedmično regenerira toliko da možete cijelu sljedeću sedmicu preraditi na svom radnom mjestu. Preporučujem da se djeca vode vani, ali nije boravak na planini i tamo sjesti u kafanu“, potcrtala je dr. Čehajić.

I ona je istakla kako su prečistači za unutrašnji prostor dobri i bolji od provjetravanja prostorije jer kupe čestice zagađenja i viruse. Kazala je i da zaštitne maske najmanjim se ne mogu dati jer to djecu sputava, ali starija djeca bi trebalo da ih nose.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad