Dr. Hasanović za N1: Osteoporoza može godinama napredovati bez ijednog simptoma, mnogi za nju saznaju tek nakon prvog prijeloma kosti

BiH nema potpunu sliku o broju oboljelih

Hasanović je na početku upozorila da u Bosni i Hercegovini ne postoje precizni podaci o broju osoba koje imaju osteoporozu.

"Mi nemamo egzaktne podatke o broju oboljelih u Bosni i Hercegovini na osnovu kojih bismo mogli reći koliko trenutno muškaraca, odnosno prvenstveno žena kod kojih je bolest češća, ima ovo oboljenje", kaže dr. Aida Hasanović.

Razlog je, između ostalog, nepostojanje centraliziranog registra.

"Ne postoji centraliziran registar koji bi nam ukazao na te podatke", ističe Hasanović.

Dodatni problem predstavlja činjenica da broj pacijenata kojima je osteoporoza potvrđena denzitometrijom nije jednak stvarnom broju oboljelih.

"Postoje ljudi koji imaju ovo oboljenje, a ne znaju da ga imaju. Imaju pad koštane mase, a to nisu dijagnosticirali", upozorava doktorica.

Navela je da postoje podaci o približno 162.000 osoba koji datiraju od prije tri godine, ali da ih ne smatra relevantnim za trenutnu situaciju.

"Sigurno je da se taj broj povećao, kao i broj posljedica, odnosno patoloških prijeloma", kaže Hasanović.

Zašto su žene izloženije riziku?

Rizik od osteoporoze raste sa životnom dobi, a bolest je češća kod žena.

Jedan od ključnih razloga je menopauza i pad nivoa estrogena.

"Žene u menopauzi, nakon pedesete godine života, zbog pada ženskog polnog hormona estrogena, koji daje čvrstoću kosti i čuva koštanu masu, češće su podložne osteoporozi u odnosu na muškarce", objašnjava dr. Hasanović.

Bolest se, međutim, javlja i kod muškaraca, najčešće u starijoj životnoj dobi.

Prvi očigledan znak može biti tek prijelom.

"Prvi znak koji se obično javi jeste kada dođe do prijeloma, najčešće pršljenova kičmenog stuba, ručnog zgloba ili vrata butne kosti", kaže Hasanović.

Šta možemo uraditi već u mladosti?

Hasanović naglašava da se o zdravlju kostiju ne treba početi brinuti tek u starijoj životnoj dobi.

"Mi moramo izgraditi kosti u mladosti da bi nam one bile dobre u starosti", ističe Hasanović.

Navodi tri važna stuba prevencije.

Prvi je pravilna prehrana, posebno dovoljan unos kalcija.

"Potrebna je adekvatna prehrana koja podrazumijeva dovoljan unos kalcija putem hrane – mlijeka, mliječnih proizvoda, zelenog povrća, ribe i drugih namirnica bogatih kalcijem", kaže Hasanović.

Drugi važan faktor je fizička aktivnost.

"Fizička aktivnost je sve – hodanje, šetanje, penjanje uz stepenice i planinarenje. Kod mlađih ljudi to su i skakanje i trčanje", objašnjava Hasanović.

Treći faktor je vitamin D, koji je važan za apsorpciju kalcija.

"Vitamin D unosimo putem hrane, a sintetizira se i djelovanjem sunčeve svjetlosti. On je bitan za apsorpciju kalcija", dodaje Hasanović.

Osteoporoza u početku može biti potpuno tiha

Jedna od najvećih opasnosti ove bolesti jeste to što dugo može proći neprimijećeno.

"Osteoporoza je u odnosu na druge bolesti vrlo specifična zato što u prvim fazama nema nikakvih simptoma. Bolest je asimptomatska", upozorava Hasanović.

Osoba se tada može normalno kretati, obavljati svakodnevne aktivnosti i ne osjećati nikakve funkcionalne smetnje, dok istovremeno dolazi do smanjenja koštane mase.

"Osoba koja ima osteoporozu, a ne zna da je ima, funkcioniše sasvim normalno, poput zdrave osobe, a pri tome koštana masa pada", kaže Hasanović.

Prijelom se može dogoditi i bez pada

Jedan od znakova upozorenja mogu biti učestali prijelomi.

"Prvi znak koji bi mogao biti signal jesu česti prijelomi kostiju koji mogu nastati čak i bez ikakvog povoda", ističe dr. Hasanović.

To znači da osoba ne mora nužno pasti ili pretrpjeti snažan udarac.

"Ne moramo pasti da bismo slomili kost. Prijelom se može dogoditi, primjerice, kada ustanemo iz sjedećeg u stojeći položaj, bez nekog posebnog opterećenja", pojašnjava Hasanović.

Gubitak visine također može biti znak

Promjene ponekad prije primijete ljudi iz neposrednog okruženja nego sama osoba.

Jedan od mogućih znakova jeste smanjenje visine.

"Suštinski problem kod osteoporoze je gubitak koštane mase. Sa starenjem, a kod žena posebno u menopauzi, dolazi do procesa dekalcifikacije, odnosno gubitka kalcija i drugih minerala, zbog čega kosti postaju krte i lome se", objašnjava Hasanović.

Smanjenje koštane mase može dovesti do promjena na pršljenovima, a time i do smanjenja visine.

"Mi to možda ne primjećujemo, ali mogu primijetiti ljudi koji nas svakodnevno gledaju. Visina se smanjuje jer zbog smanjenja koštane mase dolazi do destrukcije pršljenova", kaže Hasanović.

Bol u leđima ne znači automatski osteoporozu

Novi ili kontinuirani bolovi također mogu biti jedan od signala.

Najčešće se, prema njenim riječima, pojavljuju u području lumbalnog dijela kičmenog stuba.

Ipak, upozorava da ne treba svaki bol u leđima automatski povezivati s osteoporozom.

"Svaki bol u leđima ne znači da je u pitanju osteoporoza. Zato je dijagnostika jako bitna", ističe Hasanović.

Problem je, dodaje, što pacijenti bolove često pripisuju starenju, stresu ili drugim uzrocima, pa bolest može ostati neprepoznata.

Ko ima veći rizik?

Osim životne dobi i menopauze, postoji niz drugih faktora koji mogu povećati rizik.

Hasanović je izdvojila nedovoljan unos vitamina D i kalcija, pušenje, konzumiranje alkohola, dugotrajnu upotrebu određenih lijekova, posebno kortikosteroida, genetiku i pojedina hronična oboljenja.

"Kod ljudi koji prekomjerno puše, konzumiraju alkohol ili koriste kortikosteroide može doći do smanjenja koštane mase. Genetika je također jako bitna", kaže Hasanović.

Porodična historija bolesti može predstavljati dodatni rizik.

"Ako je majka imala osteoporozu, veća je vjerovatnoća da će je imati i kćerka", navodi Hasanović.

Osteoporoza nije isključivo bolest starijih osoba.

"Ona se može javiti i u tridesetim i četrdesetim godinama", upozorava Hasanović.

Kao moguće rizične kategorije spomenula je i osobe s hroničnim bolestima koje dugo koriste kortikosteroide, žene koje prerano uđu u menopauzu, kao i određene periode povećanih potreba organizma za kalcijem.

Zašto je prvi prijelom presudan?

Hasanović posebno naglašava važnost reakcije nakon prvog prijeloma.

"Osoba koja je jednom doživjela prijelom ima veći rizik od novog prijeloma. Zato je procjena rizika jako bitna kako bi se sljedeći prijelom prevenirao", kaže Hasanović.

U liječenje pacijenta mora biti uključeno više medicinskih disciplina.

Navela je porodičnog ljekara, fizijatra, fizioterapeuta, reumatologa, ginekologa, ortopeda i radiologa.

"Jako je bitno da, kada se pacijent javi porodičnom ljekaru, ljekar prepozna rizik i uputi ga na odgovarajući dijagnostički tretman, odnosno denzitometriju", ističe Hasanović.

Liječenje se ne završava operacijom prijeloma

Osteoporoza je, upozorava Hasanović, hronična bolest koja zahtijeva dugoročan pristup.

"Osteoporoza nije bolest koja se završava prijelomom i tretmanom prijeloma. To je cjeloživotna, hronična bolest koja zahtijeva cjeloživotni tretman", kaže Hasanović.

Zbog toga liječenje ne završava operacijom, imobilizacijom ili izlaskom iz bolnice.

"Tek tada počinje ozbiljno razmišljanje šta dalje s takvim čovjekom – procjena rizika od novog prijeloma, preporuka adekvatne terapije i, naravno, rehabilitacija", naglašava Hasanović.

Liste čekanja mogu biti problem

Govoreći o zdravstvenom sistemu u BiH, Hasanović nije željela generalizirati niti kritikovati njegov rad, ali kaže da postoje propusti.

Jedan od njih može biti dug put od prepoznavanja rizika do dijagnostike.

"Propusti postoje. Dešava se da pacijent dugo čeka na odgovarajući dijagnostički tretman ili da porodični ljekar, kao prva karika u prepoznavanju bolesti, ne prepozna rizik i ne pošalje pacijenta na vrijeme", kaže Hasanović.

Posebno je ukazala na potrebu povećanja kapaciteta za denzitometriju.

"Potrebno je pojačati kapacitete i smanjiti liste čekanja. Ako čovjek čeka tri mjeseca na denzitometrijski pregled, sigurno će otići u privatnu praksu", ističe Hasanović.

Takvu situaciju smatra problematičnom jer osigurani pacijenti imaju pravo koristiti usluge zdravstvenog osiguranja.

"To je po meni poražavajući podatak, jer svaki čovjek koji je osiguran ima pravo koristiti usluge zdravstvenog osiguranja", kaže Hasanović.

Istovremeno upozorava da bolest za vrijeme čekanja ne miruje.

"Bolest tiho i, rekla bih, rapidno napreduje, a simptomi se otkriju tek kada je već dostigla određenu fazu", upozorava Hasanović.

"Prevencija je ključ"

Povodom Svjetskog dana osteoporoze, Hasanović posebno naglašava prevenciju.

"Prevencija je ključ. S prevencijom moramo početi još u djetinjstvu, odnosno u ranijim godinama", kaže Hasanović.

Posebnu pažnju treba posvetiti osobama koje imaju izraženije faktore rizika.

Istovremeno je upozorila da suplementi nisu automatski potrebni svakoj zdravoj osobi.

"Nećemo davati vitamin D i kalcij kao suplemente ljudima koji se zdravo hrane, zdravi su i nemaju faktore rizika", pojašnjava Hasanović.

Kod zdravih osoba osnovu zaštite kostiju čine pravilna prehrana, fizička aktivnost i zdrav način života, dok se osobe kojima je osteoporoza već dijagnosticirana tretiraju drugačije.

Briga o kostima mora trajati cijeli život

Društvo za osteoporozu u Federaciji BiH, čija je Hasanović predsjednica, sarađuje sa Svjetskom fondacijom za osteoporozu i radi na kampanjama usmjerenim na promociju i zaštitu zdravlja.

Na kraju razgovora podsjetila je na poruku ovogodišnje kampanje.

"Briga za zdravlje kostiju mora biti cjeloživotna, ne samo onda kada dođe do patološkog prijeloma. Kroz cijeli život adekvatnom prehranom i fizičkom aktivnošću moramo štititi zdravlje svojih kostiju", zaključuje dr. Aida Hasanović.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad