Čaša soka od cvekle ima duplo više nitrata od kuhane cvekle, ali kuhana ima duplo više vlakana: Šta je bolje za pritisak

Ko želi brži i primjetniji pad krvnog pritiska, sok od cvekle mogao bi biti bolji izbor. Sok ima veću koncentraciju nitrata od kuhane cvekle, pa može jače djelovati na očitanja. Prve koristi mogu se pojaviti već nekoliko sati nakon pijenja.

Cijela cvekla, s druge strane, ima manje nitrata, ali nudi ono što sok nema: vlakna. Zato izbor zavisi od toga šta tražite, brz učinak na pritisak ili širu podršku zdravlju srca.

Šta kažu istraživanja o soku

Jedna studija na ljudima s visokim krvnim pritiskom pokazala je da sok od cvekle može sniziti sistolni pritisak, to jest gornji broj u mjerenju. Na dijastolni, donji broj, nije imao značajan učinak.

Druga analiza došla je do nešto drugačijeg zaključka. Sistolni i dijastolni pritisak bili su dosljedno niži u grupama koje su pile sok od cvekle nego u kontrolnim grupama.

Za najveće koristi jedna studija predlaže jednu šolju soka dnevno tokom 60 dana. Ima i važno upozorenje: poboljšanje slabi kada ljudi prestanu piti napitak, pa za dugoročne rezultate sok treba piti redovno.

Zašto cvekla djeluje na krvni pritisak

Voće i povrće općenito se povezuju sa zdravim nivoom pritiska, ali cvekla ima nekoliko spojeva zbog kojih se posebno izdvaja. Oni pomažu u opuštanju krvnih sudova, a time i u protoku krvi.

Prvi su nitrati. Tijelo ih pretvara u dušikov oksid, molekulu koja širi krvne žile i poboljšava protok krvi. Cvekla, a naročito njen sok, bogat je izvor nitrata.

Drugi su antioksidansi, među kojima je betalain, odgovoran za jarku boju cvekle. Betalaini mogu smanjiti upalu u tijelu, što može pomoći u zaštiti funkcije krvnih sudova.

Treći je kalij. Taj mineral suzbija efekte natrijuma, a niži nivoi natrijuma mogu smanjiti zadržavanje tečnosti i ublažiti opterećenje zidova krvnih sudova. Porcija kuhane cijele cvekle i čaša soka sadrže oko 6% preporučenog dnevnog unosa kalija.

Ovi spojevi mogu doprinijeti značajnom padu pritiska, posebno kod osoba s hipertenzijom.

Šta se gubi cijeđenjem

Poređenje po težini jasno pokazuje razliku. Sto grama soka od cvekle ima oko 1,1 gram vlakana, 100 grama kuhane cvekle ima 2 grama, a ista količina sirove cvekle 3,1 gram.

Tako je kod većine voćnih i povrtnih sokova. Cijeđenje uklanja veliki dio vlaknaste pulpe, pa je tečni proizvod mnogo siromašniji vlaknima.

Ta dodatna vlakna srcu koriste na više načina:

Niži holesterol: vlakna mogu pomoći u smanjenju LDL ("lošeg") holesterola jer ograničavaju njegovu apsorpciju.

Stabilniji šećer u krvi: vlakna usporavaju probavu i pomažu u sprečavanju naglih skokova šećera, koji bi mogli oštetiti krvne sudove i povećati rizik od srčanih bolesti.

Zdravija crijeva: vlakna hrane korisne bakterije, a one proizvode masne kiseline kratkog lanca. One su indirektno povezane sa zdravijim nivoima pritiska i manjom upalom.

Koliko cvekle unositi

Za sok studije pokazuju da bi pomoglo oko 250 mililitara, otprilike jedna šolja, svaki dan.

Kod cijele cvekle polazi se od nitrata. Istraživanja pokazuju da odrasli trebaju oko 300 do 350 miligrama dijetalnih nitrata dnevno za zdravlje srca. Tu količinu trebalo bi da obezbijedi oko 120 grama sirove cvekle. Kod kuhane cvekle možda treba pojesti malo više, jer se sadržaj nitrata kuhanjem smanjuje.

Dosljednost je važnija od količine. Istraživanja pokazuju da se koristi za pritisak pojavljuju tek nakon što ljudi nekoliko sedmica konzumiraju cveklu ili sok.

Počnite postepeno

Ko tek uvodi cveklu u ishranu, treba početi s manjim količinama. Vlakna mogu izazvati nadutost ili probavne tegobe ako se pojede previše.

Najbolje rezultate daje cvekla kao dio ishrane zdrave za srce: puno voća, povrća i cjelovitih žitarica, a manje natrijuma. Dugoročno upravo takva prehrana podržava zdravlje srca, bilo da uključuje sok ili cijelu cveklu navodi Health.