Promjene vremena kojima svjedoče građania Bosne i Hercegovine izazivaju brojne tegobe i zdravim ljudima, a posebno hroničnim bolesnicima. Nerijetko su prisutne glavobolje i drugi bolovi. Doktor medicine Faris Kadić naglasio je kako ne bolove ne trebamo trpiti te dao savjete kako da lakše prebrodimo vremenske rollercoastere.
“Navikli smo da u ljetnim periodima imamo probleme s povišenim temperaturama zraka i vezane za toplotne iscrpljenosti. Jučer je bio pljusak, to su nagle promjene vremena na koje ne možemo utjecati i moramo biti najviše psihički spremni. Hronični bolesnicii poput onih koji boluju od reumatoloških oboljenja ili su imali prijelome nekada ranije u životu, a i psihijatrijski pacijenti najteže to podnose. Tu se realno malo može učiniti. Jedino možemo raditi na sanaciji, da na vrijeme popijemo anagletik da tu bol umanjimo i psihičko stanje prilagodimo”, rekao je dr. Kadić u Novom danu.
Trpljenje je bola je zlo za organizam
Ističe da bol ne treba trpiti jer tako možemo nanijeti štetu organizmu.
“Bol je najneugodnije stanje koje ljudsko tijelo može da podnese. Činimo zlo našem tijelu i umu i osobe ne mogu izvršavati svakodnevne aktivnosti. Zato postoje analgetici. Postoje ljudi koji ih zloupotrebljavaju, ali u svojoj radnoj okolini još nisam primijetio. Najčešće su situaije da ih ne uzimaju na vrijeme, trpe do zadnje granice i popiju lijek kada više nisu funkcionalni i ne mogu izdržati. Naravno, tolerancija na bol je individualna i treba pričekati da vidimo da li će proći, promijeniti položaj, sjesti i slično. Ali, ako ne prolazi, zašto ne popiti analgetik?! Ljudi se najviše bole negativnih neželjenih efekata, ali oni su minimalni. Veći je benift od konzumacije nego neželjenih efekata analgetika”, naglasio je dr. Kadić.
Govorio je i o kretanju i tjelovježbi tokom ljeta. Istakao je kako sve aktivnosti treba obavljati rano ujutro ili kasno navečer, a radnici koji ne mogu izbjeći visoke temperature jer idu na posao u tom periodu ili se vraćaju kući, trebaju da se hidriraju i zaštite od direktnog sunca. Ukoliko voze automobil, trebaju ga rashladiti, ali ne ekstremno kako organizam ne bi doživio šok pri izlasku.
“Kada je riječ o fizičkim radnicima, time bi se trebali pozabaviti sindikati. To je tesitranje ljudskih mogućnosti do krajnjih granica. Rizik je ogroman”, istakao je.
Razlika između toplotne iscrpljenosti i toplotnog udara
Govorio je i razlici između toplotne iscprljenosti i toplotnog udara.
“Toplotna iscrpljenost je kada se ljudi preznojavaju, imaju vrtoglavice, može doći do nesvjestice i izgledaju blijedo. Kao stanje šoka. Tada se može pomoći i čovjek sam sebi može pomoći. Potražiti rashlađenu prostoriju, leži i podignuti noge u zrak, staviti mokar peškir oko vrata popiti rashaleđni napitak. No, kod toplotnog udara, postanemo crveni, ne znojimo se i suhi smo. Tada se odmah treba javiti u hitnu medicinsku pomoć”, rekao je.
Također, naglasio je kako trebamo uvesti kao naviku da pijemo času vode svako malo, odnosno preko 2,5 litra dnevno.
“Kada smo žedni već smo dehidirani”, rekao je.
Dodaje da trebamo izbjegavati prekomjernu upotrebu kofeina i alkohol, a piti vodu, izotočnične napitke koji imaju elektrolite i prirodne voćne sokove.
Jednostavna vježba koja donosi benefite za zdravlje
Za zdravlje organizma bitna je i aktivnost, a doktor jer naglasio kako nije potrebno da “dižemo 100 kg ili trčimo maratone”.
“Brzo hodanje od 20 minuta svakog dana dobro je za zdravlje. U ljetnim danima to možete raditi ujutro ili navečer i osjetit ćete benefite”, zaključio je.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!