Jogurt je mliječni proizvod koji se dobiva fermentacijom mlijeka uz pomoć specifičnih bakterijskih kultura, obično Lactobacillus bulgaricus i Streptococcus thermophilus. One pretvaraju mliječni šećer (laktozu) u mliječnu kiselinu, što daje jogurtu karakterističnu kiselu i kremastu teksturu.

Općenito, fermentirani mliječni proizvodi višestruko su korisni za zdravlje. Normaliziraju rad probavnog sustava, smanjuju rizik od razvoja bolesti srca i krvožilnog sustava, štite crijeva od parazita itd. jer su bogate proteinima, kalcijem (koji jača koštano tkivo) i bifidobakterijama. One se vezuju za zid crijeva i grade prirodnu barijeru, sprječavajući vezivanje štetnih agenasa.

Bakterije koje se nalaze u jogurtu, poput probiotika, mogu pridonijeti zdravlju probavnog sustava. One pomažu održavanju ravnoteže crijevne mikroflore i mogu imati blagotvoran učinak na probavu, piše Net.hr.

Dobar i za imunološki sustav

Jogurt je izvor proteina, vitamina (poput vitamina B12 i riboflavina) i minerala (kalcij, fosfor). Također može sadržavati zdrave masnoće, posebno ako je napravljen od cjelovitog mlijeka. Važno je napomenuti da nutritivni sastav jogurta može varirati ovisno o vrsti (punomasni, obrano mlijeko itd.) i dodatcima koji su mu možda pridodani.

Neke studije sugeriraju da konzumacija jogurta može pomoći u jačanju imunosnog sustava. Probavni trakt ima važnu ulogu u imunološkom odgovoru, pa zdrav probavni sustav može pridonijeti općem zdravlju i otpornosti na bolesti.

Za ljude s intolerancijom na laktozu, jogurt može biti bolja opcija od običnog mlijeka jer bakterije koje se koriste u fermentaciji jogurta razgrađuju laktozu, čime se smanjuje sadržaj laktoze u proizvodu.

Postoje i ograničenja

Iako su mliječni proizvodi važni za funkcioniranje našeg organizma, u određenim ih situacijama ne bi trebalo uzimati.

Fermentirani su mliječni proizvodi glavni izvor aminokiselina i proteina potrebnih za učinkovito funkcioniranje organizma. Za razliku od mlijeka, tijelo ih puno brže apsorbira jer su im proteinski lanci puno kraći. No, koliko će one biti korisne za vaš organizam, ovisi i o vremenu kada ih konzumirate.

Kao što smo već rekli, kiseli mliječni proizvodi normaliziraju crijevnu mikrofloru zahvaljujući takozvanim bifidobakterijama kojima su prilično bogati. Ove bakterije nazivamo i probioticima. Kako bi se izvukla maksimalna korist od bifidobakterija, vrlo je važno fermentirane mliječne proizvode uzimati natašte.

Kada piti jogurt?

Nutricionisti preporučuju da jogurt i sve ostale fermentirane mliječne proizvode uzimate najmanje sat i pol nakon jela.

Iako nutricionisti savjetuju da nije poželjno ništa jesti najmanje dva sata prije spavanja, a kako ne bi opteretili organizam, fermentirani mliječni proizvodi spadaju u malu skupinu namirnica koje možete konzumirati u večernjim satima, a da ne ometate i narušavanje kvalitete sna.

Dakle, kiselo vrhnje, kefir, svježi sir, kiselo mlijeko i jogurt mogu se naći na vašem jelovniku za večeru.

Kako konzumirati jogurt?

Mnogi stručnjaci vjeruju da bi ove namirnice trebali konzumirati dva uzastopna tjedna kako biste poboljšali rad crijeva.

Svakodnevno se preporučuje unos:

1-2 čaše kefira, jogurta i kiselog mlijeka,

100 g svježeg sira, kiselo vrhnje (2,5% masti).

Napomena

Jogurt se može razlikovati u svojoj nutritivnoj vrijednosti i zdravstvenim prednostima ovisno o marki, procesu proizvodnje i sastojcima koji su mu dodani (poput šećera ili umjetnih aditiva).

Stoga, prilikom odabira jogurta, preporučuje se čitanje naljepnica i odabir proizvoda koji sadrže manje dodanog šećera i nepotrebnih aditiva.

U svakom slučaju, ako nemate posebne prehrambene restrikcije ili alergije, umjerena konzumacija jogurta može biti dio uravnotežene prehrane i pridonijeti zdravom načinu života.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad