Kako spriječiti pogled na ono što šteti vašem tijelu i utiče na debljanje

Početna kilaža kod Dine je bila oko 132 kg. Kada se upalio neki alarm da se određene stvari moraju riješiti, koje su jednostavno otežavale ga u svakodnevnim obavezama, to je bio neki alarm koji proradi i čovjek odluči da stane i odluči se za neki drugačiji način života. Ovako je počeo svoju priču koja je podrazumijevala hitno skidanje kilograma.

"Najveći problemi su prilikom obavljanja svakodnevnim najjednostavnijih stvari. Problem je i u obavljanju posla jer moj posao je nekako u pokretu, stalno hodanje, u aktivnosti i tako da je tu bio veliki problem, osjetio se neki pritisak, osjetite težinu i da ne možete obavljati redovne obaveze. To je ta neka odluka koju možete donositi i nekoliko dana ali i odluka koju donesete preko noći - 'dosta je i idemo se posvetiti svom zdravlju", odatle sve kreće", kaže sugovornik N1.

Postoji i obrnuta psihologija u tom dijelu, a postoji i inat.

"Vama može govoriti ko šta hoće: 'pa trebao bi na fitness', 'trebao bi redukovat ishranu', 'trebao bi raditi ovo', 'trebao bi raditi ono'. Mi dok to ne prelomimo u sebi i ne razmislimo o svom zdravlju, o posljedicama koje pretilost izaziva, nije to samo estetski dio, zdravlje kad je ugroženo, kad nema pomoći i kad su nalazi loši, tu je problem koji se javlja, i tad čovjek prelomi da se posveti svom zdravlju. Malo je da savjeti mogu pomoći, najvažnija je odluka, a kasnije dolaze savjeti kad možemo pitati kako trenirati, kako početi itd", govori Ćurić.

Konstantna je borba da se oduprete nekim izazova, dodaje, i očima da zabranite da gledaju neke stvari koje ne čine dobro vašem tijelu.

Aida Hadžiomeragić navodi da se ne može uvijek ni za pretilost i ni za loš stil života suditi samo indivudui.

"Indvidua treba da bude omogućena u smislu okruženja. To znači na izbor hrane, na mogućnost bavljena fizičkom aktivnosti itd. I to na mjestima gdje je to najostvarivije, od vrtića, škola, pa nadalje. Mi sa svoje strane moramo pomoći ljudima da zapravo svoje napore mogu da ostvare i da im se omogući zdravi izbor", govori Hadžiomeragić.

Dino pak dodaje da tu imate okruženje porodice, zatim mamu koja jako dobro kuha, koja aspsolutno kuha na neki tradicionalan način i koristi se jako puno tijesta, masnoće i tih sličnih stvari, a sa druge strane imate i okruženje i to su navike koje steknete od djetinjstva.

"Također, imate i onaj drugi dio gdje je čovjek gurman, gdje voli sve te stvari, uživa u svim tim nezdravim navikama, a onda i treću stvar način života, posao, da li je sjedeći, mnogo je faktora koji utiču na pretilost i debljanje", rekao je Ćurić.

Voditeljica Odjela za higijenu i zdravstvenu ekologiju ZZJZ FBIH navodi da oni uče roditelje kako da približe zdravu hranu djeci, kako da se napravi bolji izbori namirnica.

"Iz jedne grupe namirnica nije isto izabrati punomasno mlijeko i mlijeko sa manjim sadržaje masti i sve takve upute uključujući i količinu namirnica koja ne samo da je izražena u gramima i nutrijentima nego u opipljivim simbolima, poput veličine lopte, ako opisujete veličinu jabuke koja je primjerena za određeni uzrast ili upotrebom modela šake. Veličina dlana bi trebala biti količina mesa, a veličina dlana i prstiju je veličina hljeba, povrća je rukohva", rekla je Hadžiomeragić.