Vreline nikako da prestanu. Ljeto na izmaku jedno je od najtoplijih koje pamtimo. Najugroženij su hronični i srčani bolesnici, ali i stariji ljudi, kaže kardiolog Goran Popović.

Kako bi se izbjegli kolapsi usljed vrućina, savjetuje da se na ulicu nikako ne izlazi bez flašice vode, šešira ili kačketa i naočara za sunce.

“Izbjegavajte duži boravak u zatvorenim neklimatizovanim prostorijama i izlaganje suncu u najtoplijem dijelu dana”, savjet je kardiologa.

1.Hronični bolesnici ostanite kući

Hronični, srčani, ali i ostali bolesnici su, kako je istakao, najugroženiji kada su ovako visoke temperature. Dodaje da tu spadaju i stariji ljudi.

„Oni ne treba da izalaze kada je najtopliji dio dana, ali ponekad i oni moraju da izađu i tada moraju da se zaštite od sunca – šeširima, da hodaju u sjenci, izbjegavaju dug boravak u zatvorenim neklimatizovanim prostorima i spriječe da im se hronično stanje pogorša“, objasnio je kardiolog.

Redovno uzimanje terapije

Srčani bolesnici uglavnom znaju šta treba da rade kada su ovako velike vrućine – redovno da uzimaju terapiju, ali onima sa povišenim krvnim pristiskom moramo povremeno da smanjujemo doze lijekova. Uvijek savjetujem da kunsultujete svog kardiologa, nemojte da čitate na Googleu šta da radite, objašnjava Popović.

Najmlađe bi, kako je istakao, trebalo štititi isto kao i odrasle – uz obavezno izbjegavanje direktnog izlaganja suncu.

Unošenje dovoljne količine tečnosti

Hidratacija je, kako ističe, bitna da se spriječi nastanak toplotnog udara. Ipak, kaže, koliko bi tečnosti trebalo unijeti zavisi od toga da li ste u klimatizovanoj prostoriji ili napolju, na suncu.

Dodaje da nije dovoljno samo unijeti vodu, već da se moraju nadoknaditi i elektroliti koje gubimo znojenjem.

Ali i tu treba biti obazriv sa unosom soli. Dvije čaše mineralne vode će biti dovoljne da se nadoknade elektroliti, objašnjava kardiolog.

Toplotni udar i sunčanica

Popović navodi da toplotni udar nastaje kao posljedica pregrijavanja organizma, najčešće u zatvorenoj prostoriji koja nije klimatizovana.

Trebalo bi što prije izvesti osobu iz te prostorije, ako to nije moguće, bar je poprskati vodim i spriječiti da padne u nesvijest. Ukoliko se to desi, postaviti je u bočni položaj, masirati hladnom vodom, trljati vrat, objašnjava on kako da postupimo u slučaju da neko u našem okruženju doživi toplotni udar.

Kada osoba dođe k svijesti, ne bi je trebalo odmah uspravljati.

Sunčanica nastaje kada je glava nezaštićena i duže vremena izložena sunčevim zracima, navodi kardiolog. Simptomi koji ukazuju na sunčanicu su, kako dodaje, glavobolja, mučnina, povraćanje, povišena temperatura i padanje u nesvijest.

„Takvu osobu treba odmah skloniti u hladovinu, poprskati vodom, masirati i dati da pije gutljaj po gutljaj tečnosti. Uvijek je savjet da se voda pije u gutljajima, u slučaju da dođe do dehidracije“, naveo je on.

Ukoliko ste sami na ulici, a osjetite malaksalost, slabost, imate duple slike, osjećaj zanošenja u stranu, kardiolog savjetuje da je najbolje da potražite pomoć prvog prolaznika ili uđete u prvu priodavnicu, kupite vodu i sjednete.

Šta nikako da ne radite na plaži

Kardiolog navodi da je sunce i korisno i štetno.

„U jutarnjim satima izbjegavamo najveći UV indeks koji je između 11 i 16 sati“, istakao je on.

Navodi da zaštitne kreme nisu svemoćne već da mogu da zaštite kožu od pregorijevanja i crvenila maksimalno dva sata.

„Najgora stvar koju možete da uradite je da budete cijeli dan na plaži, da brzo dobijete boju, a ustvari kožu izlažete nepovoljnim termičkim efektima“, naglasio je on i upozorio na porast malignog melanoma, koji je posljedica solarijuma, ali i prekomjernog izlaganja suncu.

Koja je optimalna tempretaura na kojoj bi trebalo da budu podešene klime

Sasvim je prijatno da unutra bude za 8 do 10 stepeni maksimalno manja temperatura u odnosu na spoljašnju, kaže sagovornik N1.