Osteoporoza se često naziva "tihom epidemijom". Zbog čega je ova bolest toliko opasna, a istovremeno nedovoljno poznata javnosti? Koji su riziko faktori za nastanak osteoporoze, kako je prepoznati i kako se liječi? Odgovore smo potražili od prof.dr Aide Hasanović, specijaliste fizikalne medicine i rehabilitacije.

“Radi se o “tihoj epidemiji” jer je bolest asimptomatska. Prvi simptomi se jave kada dođe do posljedica – patoloških prijeloma. Pod pojmom osteoporoze smatramo skeletno oboljenje koje se karakteriše smanjenjem gustoče kostiju koja zapravo nastaje usljed smanjenja kalcija i kosti postaju porozne, često se lome i imamo posljedicu patološki prijelom. Osim boli koja je evidentna, dolazi do invaliditeta osobe i smanjuje se kvalitet života. Postoji čitav niz riziko faktora koji dovode do nastanka oboljenja i ukazuju na ozbiljnost, ali se do 1994. godine osteoporoza nije smatrala značajnom bolešću već fiziološkim stanjem koje se smatralo posljedicom starenja. Tek 1998. godine formiranjem Svjetske fondacije za osteoporozu na globalnom nivou se podiže svijest o značaju ovog oboljenja”, kazala je za N1 prof.dr. Hasanović.

Riziko faktori za obolijevanje od osteoporoze

1.  Starost – znamo da se sa strošću smanjuje gustoća kostiju
2. Žene u menopauzi – nakon 50. smanjuje se nivo estrogena
3. Bijela rasa
4. Genetski faktori – glavna predispozicija za većinu oboljenja
5. Ostali faktori: fizička aktivnost, prehrana, unos vitamina D i kalcija.

Rani znakovi “tihe epidemije”

“Postoje znaci koji ukazuju na osteoporozu,  a to su smanjenje tjelesne visine, bolovi u donjem dijelu leđa, pogrbljenost kičmenog stuba i na kraju česti lomovi kostiju koji nastaju i spontano bez nekog povoda. Imamo dvije vrste osteporoze: primarna je idiopatska koja se može javiti i u ranijem životnom periodu, postmenupauzalna koja je najčešća i senilna kod starijih – za njih znamo uzrok. Druga je sekudnarna osteoporoza koja je uzrokovana različitim oboljenjima – genetskim, bolestima štitne žlijezde ili prekomjernom upotrebom različitim lijekovima kao što su kortikosteroidi”, navela je prof. dr. Hasanović u Novom danu.

Osteoporoza kod mladih

Prof. dr. Hasanović ističe da su mlade osobe u riziku da obole od osteoporoze ukoliko postoji genetska predispozicija, a jedan od riziko faktora je dugo sjedenje. Prevencija je, ističe, addekvatna prehrana, vježba i unos Ca i D.

“Kalcijum je jako neophodan jer daje potporu našem tkivu. Kosti su zdrave ako ih koristimo, kao i zglobovi i mišići. Potreban unos kalcija je od 800 do 1200 mg, a najčešće hrana koja ga sadrži su mlijeko i mliječni proizvodi, kelj, brokula, smokve. Vitamin D je izuzetno bitan jer 50 posto populacije ima manjak D vitamina i potrebno ga je nadomjestiti. Normalna doza vitamina D je od 820 do 1000  internacionalnih jedinica, ali u slučaju osteoporoze taj iznos ide do 2.000 pa čak i 5.000 internacionalnih jedinica. Vitamin D posebno trebaju koristiti bebe, djeca do pet godina, trudnice, dojilje, stariji i ljudi koji imaju hronične bolesti”, kazala je prof.dr. Hasanović.

Fizikalna terapija i vježbe

“Fizikalna terapija je izuzetno bitna, imamo različite metode, ali najbitnije su vježbe. Postoje mišljenja da se vježbama može nanijeti šteta, ali to nije tačno. Morate koristiti kosti, zglobove i mišiće ako hoćete da su vam zdravi. Vježbe štite čovjeka od prijeloma i padova, daju snagu našem tijelu, pojačavaju potporu, smanjuje se bolnost uzrokovana procesom osteoporozom. Riječ je o vježbama bez opterećenja. To može biti i hodanje i vježbanje za jačanje muskulature leđa, kuka, držanje itd. Vježbanje se preporučuje tri puta sedmično po 30 minuta, a može i svaki dan. Vježbe moraju biti prilagođenje stanju”, poručila je prof. dr. Hasanović.

Sve detalje o “tihoj epidemiji” pogledajte u videu.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje