Naš je mozak pokretač gotovo svega, naših misli, pamćenja, koncentracije, pokreta, disanja ili otkucaja srca. Jeste li znali da određenim namirnicama možete pospješiti njegovu snagu, oštrinu i pamćenje?

Mozak i prehrana također igraju ključnu ulogu u dugovječnosti pa, prema Američkom nacionalnom institutu za starenje, to što jedemo može izravno utjecati na upale i oksidativni stres u našim tijelima. I jedno i drugo mogu utjecati na rizik od neurodegenerativnih bolesti, uključujući Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest.

Nutricionistička psihijatrica Uma Naidoo, članica fakulteta Harvard Medical School, otkrila je za CNBCMake It što jede svakoga dana kako bi izoštrila pamćenje, koncentraciju i općenito poboljšala zdravlje mozga, piše tportal.

Tamna čokolada

“Tamna čokolada bogata je flavonolima kakaovca koji pomažu u očuvanju zdravlja moždanih stanica. Osim toga, sadrži vlakna koja pomažu smanjiti upale mozga i sprečavaju pad kognitivnih sposobnosti”, kaže Naidoo.

Zdrave mlade odrasle osobe koje su jele tamnu čokoladu, pokazala je studija iz 2020. godine, imale su bolje verbalno pamćenje dva sata nakon konzumiranja u usporedbi sa skupinom koja je jela bijelu čokoladu. Zaključak studije je da je to posljedica većeg sadržaja flavonoida u tamnoj čokoladi, a koji ljudima može poboljšati kognitivne funkcije.

Tamna čokolada, kaže Naidoo, ne bi smjela imati manje od 70 posto kakaa, ali upozorava i da ne pretjerujete s količinom. Optimalna količina za zdravlje našeg krvožilnog sustava, prema jednoj metaanalizi, iznosi oko 45 grama tjedno.

Bobičasto voće

“Bobičasto voće puno je antioksidanata, fitonutrijenata, vlakana, vitamina i minerala. Ovi hranjivi sastojci pomažu u očuvanju pamćenja, a vlakna koja sadrže hrane mikrobe u crijevima te oni pomažu smanjiti upale mozga”, kaže Naidoo i predlaže kombinaciju crvenih, plavih i crnih bobica.

Jagode, naprimjer, obiluju flavonoidima koji mogu pomoći usporiti pad kognitivnih funkcija. Borovnice sadrže različite vrste flavonoida povezanih sa sprječavanjem oksidativnog stresa, a kupine su velik izvor antioksidanata koji pomažu zdravlju moždanih stanica.

Naidoo napominje i da konzumiranje šarenih bobica može smanjiti simptome anksioznosti te pomoći u obrani od neurodegenerativnih bolesti poput demencije, a ona svakoga dana pojede obično pola šalice do šalicu bobičastog voća.

Kurkuma (pojačana crnim paprom)

Jedan od glavnih sastojaka curryja u prahu, kurkuma, sadrži spoj kurkumin, u kojem leži tajna dobrobiti ovog začina za jačanje mozga. Naidoo objašnjava da je kurkumin moćna protuupalna tvar, čija konzumacija može pomoći u smanjenju simptoma anksioznosti i pada kognitivnih funkcija.

Kurkuma je dobra i sama, ali njezine koristi dolaze do izražaja u kombinaciji s crnim paprom. Spoj piperin koji se nalazi u crnom papru aktivira kurkumin i povećava njegovu bioraspoloživost mozgu i tijelu. Stoga dodajte svojoj kurkumi prstohvat crnog papra, a kombinirati ih možete u jelima od riže, prilozima od krumpira ili zobenoj kaši.

Lisnato povrće

Glavna namirnica u prehrani zdravoj za mozak, kaže Naidoo, čini zeleno lisnato povrće. Ono sadrži folate, odnosno vitamin B9 koji podržava neurorazvoj i funkciju neurotransmitera, a njihov nedostatak povezan je s povećanjem simptoma depresije, kao i kognitivnim starenjem.

Naidoo su omiljeno lisnato povrće rukola, list maslačka, špinat, blitva i potočarka, a ako niste ljubitelj salata, savjetuje vam da u njima uživate tako da ih dodate svojim omiljenim jelima poput tjestenine, burritosa ili ih jednostavno stavite na pizzu.

Fermentirana hrana

Fermentacija uključuje dodavanje kulture mikroorganizama u hranu, a koji se hrane šećerima što ih ona sadrži. Tim procesom nastaju drugi proizvodi, poput mliječne kiseline, koji mogu stvoriti bakterije dobre za crijeva.

Naidoo ukazuje na vezu između crijeva i mozga te objašnjava da jedući fermentiranu hranu i poboljšavajući zdravlje crijeva možemo poboljšati i kognitivne funkcije.

Njoj omiljena fermentirana hrana je domaći kimchi, a jede ga kao međuobrok sa štapićima celera ili s drugim salatama te još preporučuje kiseli kupus, miso, kombuchu, kefir ili jogurt, piše tportal.

No s ovom hranom valja biti oprezan jer vas velike količine mogu napuhnuti, pa ako osjetite nelagodu, smanjite unos dok vam se tijelo i crijeva ne prilagode. Važno je i biti siguran da je hrana koju jedete doista fermentirana, u što biste se trebali uvjeriti pomoću oznake o živim aktivnim kulturama.