Moždani udar ne bira životnu dob, međutim, poslije 60. godine rizik se povećava za oko 10 posto sa svakom narednom decenijom starosti.

“Do moždanog udara dolazi kada se opskrba krvi u mozgu prekine, a stanice mozga propadaju, odnosno odumiru. Oštećenje moždanih stanica može dovesti do teškog tjelesnog invaliditeta. Na sreću, mnoge posljedice moždanog udara mogu se tretirati kroz adekvatno koncipiran proces rehabilitacije, koji može doprinijeti određenom stepenu oporavka”, ističe mr. sci. dr Jasmin Kulenović, specijalista neurologije. No, u duhu poznate izreke ‘bolje spriječiti, nego liječiti’, dr. Kulenovića smo pitali šta je to što možemo učiniti te na šta možemo obratiti posebnu pažnju kako bismo smanjili rizik od moždanog udara. U nastavku vam donosimo nekoliko korisnih savjeta.

Visok krvni pritisak

“Vodeći uzrok moždanog udara je visok krvni tlak ili hipertenzija. Adekvatnom prehranom, povećanjem fizičke aktivnosti, smanjenjem stresa i tjelesne težine možemo prevenirati hipertenziju. Izuzetno je važno redovno kontrolisati tlak; vrlo je jednostavno naučiti koristiti kućni monitor za tlak. Dodatno, u borbu protiv visokog tlaka u prehranu je poželjno uvrstiti tri moćna minerala: kalcij, magnezij i kalij”, kaže dr. Kulenović.

Pušenje

Pušenje udvostručuje opasnost od smrti uslijed moždanog udara. Pušenje ubrzava stvaranje ugrušaka, odnosno zgrušnjava krv i povećava nakupljanje plaka u arterijama. Prestanak pušenja najveća je promjena koju osoba može napraviti da značajno smanji rizik od moždanog udara.

“Ako pušite prestanite odmah! Konsultujte se sa ljekarom porodične medicine koji će vam vas posavjetovati koji je to najbolji način da prestanete pušiti i pomoći u procesu. Većini je potrebno i više pokušaja, ali svaki pokušaj je korak bliže uspjehu. Važno je ne odustati. Ako iz bilo kojeg razloga ne želite da prestanete pušiti, pokušajte da smanjite štetu. Informišite se o manje štetnim alternativama, poput bezdimnih uređaja koji ne emituju duhanski dim i generišu značajno niži nivo štetnih i potencijalno opasnih tvari, zahvaljujući inovativnoj tehnologiji koja ne sagorijeva, već zagrijava duhan”, kaže dr. Kulenović.

Gojaznost

Dodatni rizik za nastanak moždanog udara je prekomjerna tjelesna težina. “Što se više debljate, to je moždani udar vjerovatniji, jer je gojaznost povezana sa svim vrstama zdravstvenih problema, pa i dijabetesom i visokim krvnim tlakom. Stoga, uvedite bar 10 minuta tjelovježbe dnevno! Povećana tjelesna aktivnost i zdrava prehrana s manje soli, šećera i masti nesumnjivo doprinose snižavanju rizika od moždanog udara”, zaključuje dr. Kulenović.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad