Dan uživo
Pulmologinja o zagađenju u Sarajevu: Pluća se ne regenerišu, svaka upala ostavlja trag

Zagađen zrak ne šteti samo plućima, nego i srcu, koži i mentalnom zdravlju, upozorila je pulmologinja Gorana Krstović u emisiji Dan uživo na N1. Sve je više djece s astmom i učestalim upalama pluća, a pacijenti joj se, kaže, javljaju i s glavoboljama i osjećajem tuge koje je povezala sa zagađenjem.
Sarajevo ponovo ulazi u sezonu zagađenog zraka, a iz Hitne pomoći Kantona Sarajevo prije nekoliko dana su za N1 rekli da su za 72 sata imali 400 pacijenata, među njima sve mlađe ljude sa srčanim i moždanim udarima i respiratornim tegobama.
"Aerozagađenje, odnosno ovaj onečišćeni zrak, nije nešto što mi biramo, i nije nešto što mi želimo", rekla je Krstović, specijalistica pulmologije. "Nema zdravog pojedinca u gradu Sarajevu koji može biti zdrav i disati ovakav zrak."
Sve više djece s astmom
Pluća su, kaže, prvi organ koji strada jer zagađenje udišemo. Respiratorne infekcije iz godine u godinu se penju prema vrhu ljestvice oboljenja, a pomjeraju se i dobne granice.
"Nisu djeca toliko obolijevala. Sad ih imamo dosta. Dosta imamo djece sa respiratornim infekcijama, sa upalama, učestalim upalama pluća, sa astmama", rekla je.
Objasnila je i da se ne razbolijevamo od hladnog zraka, nego da hladnoća pogoduje virusima koji su u ovom periodu godine posebno jaki. Kojim će tokom infekcija ići, zavisi od imuniteta i pridruženih bolesti.
Koža, glavobolje i osjećaj tuge
Koža izložena zagađenju, prema njenim riječima, mijenja teksturu, postaje hrapava i može se crveniti ili ljuštiti. Ipak, više je brinu promjene u mentalnom zdravlju.
Prije nekoliko godina primijetila je da joj se pacijenti javljaju s učestalim glavoboljama, vrtoglavicama i osjećajem tuge, nalik depresiji. "Kada sam to sve posmatrala iz dana u dan, shvatila sam da je to upravo posljedica aerozagađenja", rekla je, dodajući da tome doprinosi i manjak dnevne svjetlosti u ovom dijelu godine.
Mogu li se pluća oporaviti
"Pluća nemaju baš sposobnost regeneracije. Svaka promjena, svaka upala pluća, svako oboljenje pluća ostavlja određene tragove", upozorila je. Ipak, život u čistijoj sredini, briga o zdravlju i praćenje pulmologa, kaže, mogu poboljšati funkciju pluća.
Kada treba otići ljekaru
Svaka respiratorna infekcija ne mora biti teška, ali porodičnom ljekaru treba se javiti ako nema poboljšanja, ako kašalj dugo traje, ako se javi tegoba u grudima, nedostatak zraka ili opća slabost.
Na tihe znakove bolesti pluća, posebno kod pušača, treba obratiti pažnju ranije: jutarnji kašalj i zamaranje pri naporu. "Kod nas je: imam godina, pa to je sa godinama", rekla je Krstović, ali ako se, na primjer, na putu do drugog sprata morate nekoliko puta zaustaviti, to je znak da treba uraditi pregled, ispitivanje plućne funkcije i rendgenski snimak pluća.
Rješenje zagađenja, poručila je, nije samo zdravstveno pitanje: "Voljela bih da se o tome ne razgovara samo sa aspekta zdravlja, nego da se i mnogi drugi uključe, oni koji mogu to da riješe. A zaista se može riješiti."
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare