O problemu aerozagađenja i posljedicama po naše zdravlje za N1 je govorio dr, Edo Selimić, specijalista pulmolog.

Na pitanje koliko ozbiljan je problem zagađenja zraka u Bosni i Hercegovini, ali posebno u Kantonu Sarajevo, odnosno glavnom gradu Sarajevu, specijalista poručuje da “treba da se zabrinemo jer postaje sve gore i gore”.

Problem ilulstruje činjenicom da su padinski dijelovi grada neuporedivo gušće naseljeni nego što je to bio sločaj u prijeratnom periodu, “koliko je dimnjaka bilo tada, a koliko ih je danas – e tu se trebamo debelo zabrinuti šta nas to čeka u narednom periodu”.

“Imamo iz dana u dan sve veće spratnosti, betoniziranje Sarajeva, sve manje zelenih površina, sve manje biljaka koje filtriraju. Postoje tačni podaci koliko zelene površine ide na glavu stanovnika, koliko ljeti te površine obaraju temperaturu, sve mi to znamo, ali očito je pohlepa nadvladala nauku”, ističe.

Koliko to košta?

“Nemjerljivo, jer zdravlje nema cijenu. Sve ostalo možemo zanemariti, ali zdravlje ne. Ljudi misle da su kornjače i svi žive u zabludi ‘neće se to meni desiti’, svaki pušač puši i misli ‘neće mene karcinom zadesiti’, ali kad krene sukrvica i iskašljavanje onda je gotova priča. Isto je kod aerozagađenja. Ono ne boli, mislimo to je mjesec, dva, tri, proći će, ali dolazi iduća i iduća godina, ne umire se za pet godina, prosjek starosti je oko 75 godina. Dakle, rođeni Sarajlije udišu ovakav zrak 75 godina koji je sve gori”, upozorio je.

Selimić je skrenuo pažnju i na štetnost zemnog gasa, odnosno metana.

“Neko je nekad rekao da je zemni gas energent budućnosti, ali s vremenom su dostupnije informacije, ne možete to sakriti, niko nam nije rekao šta zemni gas sadrži. Činjenica je da je tu metan u postotku 85-90, kod nas sa 95 posto metana, ko kontorliše ložišta u Kantonu Sarajevo? Niko. Imate curenje metana, on je 80 puta opasniji od ugljen dioksida u kojeg upiremo prst. Kad sagorijeva zemni gas, oslobađaju se azotni oksidi koji su pogubni za pluća”, naglasio je.

Dr. Selimić o posljedicama aerozagađenja na zdravlje (N1)

Smatra pogrešnim biti fokusiran samo na maske, budući da maske ne mogu zaštititi u potpunosti naša pluća.

“Kada dođete na svijet imate loš odbrambeni mehanizam, djeca su osjetljiva, onda dođete u pubertet, adolescenciju, zatim radni vijek kada imate odbrambeni mehanizam, a poslije 65. godina onda ti mehanizmi padaju. Zato kažemo da su djeca i stariji najugroženiji, onda tu dodate hronične bolesnike, kardiopulmonalne koji su jako osjetljivi na ova dešavanja. Mehanizam odbrane, sve ima svoju granicu pa i to”, podvlači Selimić.

Bijeg u planinu može biti spas, ali i stres za naša pluća, pojašnjava. Prvi se dešava s dobitkom kiseonika na planini, kada se pluća šire, a drugi povratkom u zagađeni zrak, kada se pluća skupljaju i ne dobivaju kiseonik u dovoljnoj količini.

Kada su u pitanju prečišćivaći zraka, smatra da se radi o investicija koja je vrijedna novca, Preporučuje rashlađivače zraka, koji su popularni ljeti, a koji i zimi imaju svoju funkciju, jer, kako je pojasnio, imaju “zavjesu” preko koje ide voda a kroz taj mehanizam se propušta zrak, te tako “perete zrak”.

Opširnije u videu gostovanja.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje