Studija STREAM
Smiju li stariji od 70 godina prestati uzimati statine? Velika studija daje odgovor, ali uz važno upozorenje

Prestanak uzimanja statina kod osoba starijih od 70 godina koje nikada nisu imale srčani ili moždani udar nije u prve dvije godine donio značajno veći rizik, pokazala je studija na 1.880 pacijenata objavljena u časopisu New England Journal of Medicine. Kako je praćenje odmicalo, razlika između onih koji su lijek prestali piti i onih koji su nastavili ipak je rasla.
Statini su među najčešće propisivanim lijekovima na svijetu. Snižavaju LDL, takozvani loši holesterol, tako što smanjuju količinu holesterola koju stvara jetra, i dokazano smanjuju rizik od srčanog i moždanog udara. Kod starijih ljudi koji nikada nisu imali takav događaj, a lijek piju preventivno, ljekari se godinama pitaju da li korist i dalje nadmašuje teret svakodnevne tablete.
Na to je pokušala odgovoriti međunarodna studija STREAM, koju su vodili istraživači Univerziteta u Bernu i Univerziteta Kalifornije u San Franciscu. Rezultati su predstavljeni 7. novembra na naučnom skupu Američkog udruženja za srce (AHA) u Chicagu i istog dana objavljeni u časopisu New England Journal of Medicine.
Ko je učestvovao u istraživanju
U studiju je uključeno 1.880 osoba starijih od 70 godina, prosječne starosti 77,5 godina, od čega gotovo polovina žena. Svi su statine uzimali najmanje godinu dana radi prevencije, imali su najmanje dvije hronične bolesti, ali nikada nisu imali srčani udar, moždani udar niti drugu dijagnosticiranu bolest krvnih sudova srca. Gotovo 70 posto njih lijek je pilo duže od šest godina.
Učesnici su nasumično podijeljeni u dvije grupe: jedni su prestali uzimati statine, a drugi su nastavili s istom dozom.
Šta su pokazali rezultati
Nakon dvije godine dodatni rizik kod onih koji su prestali uzimati lijek bio je dovoljno mali da ostane unutar granica koje su istraživači unaprijed postavili. Drugim riječima, prestanak terapije u tom periodu nije se pokazao značajno lošijim od nastavka.
Slika se mijenja kada se pogleda cijelo praćenje, koje je kod tipičnog učesnika trajalo oko dvije godine, a kod nekih do četiri. Srčani udar, ishemijski moždani udar ili smrt iz bilo kojeg razloga zabilježeni su kod 12,7 posto učesnika koji su prestali uzimati statine i kod 9,2 posto onih koji su ih nastavili piti. Srčani udar imalo je 1,6 posto naspram 0,6 posto, a ishemijski moždani udar 2,2 posto naspram 0,8 posto učesnika.
Nakon završetka studije, u junu 2026. godine, nezavisni odbor za praćenje sigurnosti preporučio je da učesnici iz grupe koja je prestala s terapijom s ljekarom razgovaraju o ponovnom uvođenju statina.
Zašto ovo nije poziv da se lijek prekine
Autori i nezavisni kardiolozi naglašavaju da se rezultati odnose samo na usku grupu pacijenata: starije od 70 godina, s više hroničnih bolesti, bez ranijeg srčanog ili moždanog udara, stenta ili druge bolesti krvnih sudova. Za ljude koji su takav događaj već preživjeli statini ostaju dio standardne terapije.
Studija ima i ograničenja. Oko 14 posto učesnika nije se držalo dodijeljenog plana, a većina je praćena dvije godine, što je kratko za ljude koji mogu živjeti još dvije decenije. Prema ocjeni kardiologa koji su komentarisali rezultate, oni koji su prestali uzimati lijek nisu se zbog toga osjećali bolje.
Sličnu studiju ranije ove godine objavili su francuski istraživači u časopisu Lancet Healthy Longevity. Kod osoba starijih od 75 godina nakon tri godine nisu našli statističku razliku u smrtnosti i srčanim događajima, ali ni korist prestanka za kvalitet života.
Šta pacijenti trebaju znati
Odluka o statinima kod starijih ljudi sve više postaje individualna: ljekar odmjerava rizik, druge bolesti, broj lijekova i želje pacijenta. Lijek ne treba prekidati na svoju ruku, nego o tome razgovarati s porodičnim ljekarom ili kardiologom. Uz terapiju, važni ostaju i ishrana koja snižava holesterol, kretanje i redovna kontrola pritiska.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare