Vitamin D
Studija na pacijentima u BiH našla snižen vitamin D kod 82 posto ispitanih

Od 2.483 pacijenta kojima je u Bosni i Hercegovini mjeren vitamin D u krvi, njih 82 posto imalo je snižen nivo, pokazala je studija objavljena krajem 2016. u časopisu Osteoporosis International. Zimi je sunce na našoj geografskoj širini slabo, pa je od njega teško nadoknaditi manjak.
Istraživanje je rađeno na pacijentima, a ne na nasumično odabranim građanima. Među 2.483 testirane osobe bilo je 76 posto žena. Autori kao graničnu vrijednost navode 20 ng/mL. Manjak vitamina D nađen je kod 60,6 posto, a nedovoljan nivo kod još 21,4 posto ispitanika. Najviše teškog manjka imali su stariji, njih 32,9 posto.
Autori u radu navode da je riječ o ljudima sa zdravstvenim problemima koji mogu uticati na kretanje, boravak napolju i ishranu. Zato upozoravaju da rezultat možda ne odražava stanje u općoj, zdravoj populaciji i traže nova istraživanja. Zaključuju da je koncentracija vitamina D kod većine ispitanih snižena, ali i da su rezultati u prosjeku drugih zemalja, posebno srednje Evrope.
U Hrvatskoj više od 90 posto ispod optimalnog
Slični su rezultati i iz susjedstva. U studiji objavljenoj u decembru 2025. u časopisu Nutrients analizirani su nalazi 829 odraslih koji su od 2021. do 2025. rutinski radili pretrage u jednoj zagrebačkoj zdravstvenoj ustanovi. Više od 90 posto imalo je nivo ispod onog koji autori smatraju optimalnim, a prosjek je bio 53,5 nmol/L. Granice u toj studiji postavljene su strože nego u bosanskohercegovačkoj, pa procenti nisu direktno uporedivi.
Sarajevo leži sjevernije od Bostona
Vitamin D koža stvara pod UVB zracima sunca, a ti zraci su slabiji što je mjesto dalje od ekvatora. Harvardska škola javnog zdravlja navodi primjer Bostona, kanadskog Edmontona i norveškog Bergena, gdje ljudi četiri do šest mjeseci godišnje ne mogu od sunca dobiti dovoljno vitamina D, pa krajem zime mnogi imaju manjak.
Boston je na 42. paraleli, a Sarajevo na skoro 44., dakle sjevernije. Potpuna oblačnost smanjuje UV zračenje oko 50 posto, a UVB zraci ne prolaze kroz staklo, pa sjedenje uz sunčan prozor ne pomaže, navodi Ured za dodatke prehrani američkog Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH). Krema sa zaštitnim faktorom 8 ili većim također blokira zrake potrebne za stvaranje vitamina. Isti izvor ipak napominje da geografska širina ne predviđa dosljedno prosječne nivoe vitamina D u populaciji.
600 jedinica dnevno za većinu odraslih
Preporučeni dnevni unos za odrasle do 70 godina je 600 internacionalnih jedinica (IJ), odnosno 15 mikrograma, a za starije od 70 godina 800 IJ. Porcija od oko 85 grama kuhanog lososa (vrste sockeye) ima oko 450 IJ, a jedno veliko jaje oko 40, jer se vitamin D nalazi u žumanjku.
Gornja granica za odrasle i djecu od devet godina naviše je 4.000 IJ dnevno, a veće doze treba uzimati samo pod nadzorom ljekara. Previše vitamina D najčešće dolazi iz suplemenata, ne od sunca, jer koža na suncu ne stvara višak.
Nivo vitamina D provjerava se laboratorijskim nalazom 25(OH)D iz krvi. NIH navodi da je gotovo svima dovoljna vrijednost od 50 nmol/L, odnosno 20 ng/mL, a da rizik od manjka postoji ispod 30 nmol/L. Šta nalaz znači za pojedinca i treba li uzimati dodatak, najbolje je dogovoriti s porodičnim ljekarom.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare