U svijetu gdje se tempo života neprestano ubrzava, briga o zdravlju srca postaje sve važnija tema. Kardiovaskularne bolesti, nažalost, i dalje drže neslavno prvo mjesto kao vodeći uzrok smrtnosti širom svijeta. Međutim, dobra vijest je da većinu ovih oboljenja možemo spriječiti pravilnim životnim navikama i redovnim kontrolama. Povodom Svjetskog dana srca, koji se obilježava 29. septembra, razgovarali smo sa stručnjacima o tome kako najbolje zaštititi naš najvažniji organ.

Tihi ubica modernog doba

Kardiovaskularne bolesti, posebno ishemijska bolest srca, predstavljaju ozbiljnu prijetnju zdravlju stanovništva. Dr. Elnur Smajić, internista kardiolog i šef odjeljenja za kardiologiju Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, upozorava da se do 2030. godine očekuje porast smrtnosti od ovih oboljenja na čak 23 miliona ljudi godišnje.

“Trend suženja krvnih sudova, koji je prisutan već nekoliko decenija, danas je dominantan faktor smrti ljudi u Evropi i općenito zapadnoj civilizaciji,” ističe dr. Smajić. Ono što posebno zabrinjava je činjenica da se ova oboljenja često razvijaju tiho, bez vidljivih simptoma, zbog čega ih mnogi nazivaju “tihim ubicom”.

Prepoznavanje simptoma: Ključ pravovremene reakcije

Iako kardiovaskularne bolesti često ne daju jasne znakove upozorenja, postoje određeni simptomi na koje trebamo obratiti pažnju. Dr. Smajić objašnjava da se tegobe mogu manifestirati na različite načine:

“Najčešći simptom je angina pectoris, koja se manifestira kao bol u grudima. Neki ljudi to opisuju kao stezanje, pritisak ili pečenje po sredini grudne kosti. Ove tegobe se obično javljaju pri fizičkom naporu ili u stresnim situacijama, a mogu se širiti u ramena, ruke, vrat, pa čak i leđa.”

Drugi znak na koji treba obratiti pažnju je neuobičajeno brzo zamaranje, posebno pri aktivnostima koje ranije nisu predstavljale problem, poput penjanja uz stepenice ili brze šetnje.

Faktori rizika: Šta možemo kontrolisati?

Kada govorimo o faktorima rizika za kardiovaskularne bolesti, stručnjaci ih dijele na promjenjive i nepromjenjive. Dok na dob, spol i genetske predispozicije ne možemo uticati, postoji niz faktora na koje imamo direktan uticaj.

“Pet ključnih promjenjivih faktora rizika su hipertenzija, pušenje, povišen holesterol, šećer u krvi i nezdrav način života,” naglašava dr. Smajić. “Dobra vijest je da na sve ove faktore možemo uticati promjenom životnih navika i, po potrebi, medikamentoznom terapijom.”

Stres: Nevidljivi neprijatelj srca

U modernom svijetu, stres se često zanemaruje kao faktor rizika, ali njegova uloga u razvoju kardiovaskularnih oboljenja je značajna. Dr. Smajić upozorava da kontinuirani, svakodnevni stres može biti posebno opasan za srce.

“Interesantno je da ne samo negativan stres, već i pretjerane radosne situacije mogu uticati na srce. Poznato je da postoji i tzv. sindrom slomljenog srca ili Takotsubo sindrom, koji se javlja nakon intenzivnih emocionalnih događaja,” objašnjava dr. Smajić.

Iako je ponekad teško izbjeći stresne situacije, stručnjaci preporučuju pronalaženje zdravih načina za upravljanje stresom, poput meditacije, joge ili redovne fizičke aktivnosti.

Put ka zdravijem srcu: Praktični savjeti

Briga o zdravlju srca ne mora biti komplicirani zadatak. Evo nekoliko jednostavnih koraka koje svako može preduzeti:

Zdrava ishrana: Uključite više voća, povrća i integralnih žitarica u svoju prehranu. Smanjite unos soli, zasićenih masti i šećera.

Redovna fizička aktivnost: Cilj je 30 minuta umjerene aktivnosti pet puta sedmično. To može biti brza šetnja, plivanje ili bilo koja druga aktivnost koja vam pričinjava zadovoljstvo.

Prestanak pušenja: Ako pušite, prestanak je jedan od najboljih poklona koje možete dati svom srcu. Već dvije godine nakon prestanka, rizik od kardiovaskularnih bolesti značajno opada.

Redovne kontrole: Važno je redovno pratiti krvni pritisak, nivo šećera i masnoća u krvi, kao i tjelesnu težinu. Rane detekcije promjena mogu spriječiti ozbiljnije probleme u budućnosti.

Upravljanje stresom: Pronađite aktivnosti koje vas opuštaju i praktikujte ih redovno. To može biti čitanje, šetnja u prirodi ili druženje s prijateljima.

Zajedničkim snagama do zdravijeg društva

Povodom Svjetskog dana srca, širom Bosne i Hercegovine organizuju se različite aktivnosti s ciljem podizanja svijesti o važnosti brige o kardiovaskularnom zdravlju. U Tuzli će, na primjer, građani imati priliku besplatno izmjeriti nivo šećera u krvi, holesterol, trigliceride, krvni pritisak i tjelesnu težinu.

Ovakve inicijative su od neprocjenjivog značaja jer omogućavaju ljudima da na vrijeme otkriju potencijalne probleme i potraže stručnu pomoć. Dr. Smajić naglašava važnost prevencije: “Najmanje 86 posto prijevremenih smrtnih ishoda može se spriječiti kontrolom glavnih faktora rizika. To je podatak koji bi trebao motivirati svakoga od nas da ozbiljno shvati brigu o svom srcu.”

Investicija u zdravlje srca je investicija u budućnost

Briga o zdravlju srca nije samo pitanje individualnog zdravlja, već i društvenog blagostanja. Kardiovaskularne bolesti predstavljaju ogroman teret za zdravstvene sisteme širom svijeta, ali i za porodice oboljelih. Ulaganjem u prevenciju i edukaciju, možemo značajno smanjiti taj teret i osigurati kvalitetniji život za sebe i svoje najbliže.

Sjećajte se, imate samo jedno srce. Čuvajte ga pažljivo, hranite ga zdravo, vježbajte ga redovno i slušajte njegove signale. Jer kada je srce zdravo, cijelo tijelo pjeva od radosti.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad