Zimski bluz nije mit: Psiholog otkriva kako prebroditi postprazničnu depresiju

Stanje poznato i kao „zimski bluz“ pogađa milione ljudi širom svijeta. O tome šta izaziva „postprazničnu depresiju“, kako je prepoznati, ali i kako se sa problemom izboriti, za RTS je govorila psiholog i psihoterapeut Radmila Vulić Bojović.

„Sezona praznika predstavlja neku vrstu klimaksa, i samim tim, poslije toga dolazi nešto što zovemo antiklimaks. To je kao neki kontrapunkt onome što mladi danas zovu hajp oko praznika. Poslije toga se vraćamo u realnost, svakodnevicu i uobičajeni ritam, i to za neke ljude da bude okidač, i da kažu – Šta sad sa ovim, opet sam se vratio ili vratila na staro… I ljudima koji su osjetljivi i ranjiviji, koji su iz nekog razloga u nekoj fazi života u kojoj se možda ne osjećaju kao da im prija to gdje su i kako su, oni mogu da osjete posljedice poslije praznika“, objasnila je Vulić Bojović.

Dodala je da se to stanje manifestuje osjećanjem napetosti, tuge, nelagode i sklonošću ka povlačenju. Ukoliko to stanje traje nedjelju, dvije, u pitanju je kaže, normalni proces, ali ako sve to potraje duže, i ako se produbljuje, onda savjetuje neku vrstu stručne pomoći.

Cijeli taj proces je individualan. Za početak, valjalo bi, kaže Vulić Bojović, nemati nerealna očekivanja: „Nova godina – nova ja, to nije baš najbolji pristup“.

„Mislim da svakom danu treba pristupati tako kao da je svaki dan posebno važan i da je to dan u kome bi trebalo za sebe da uradimo najviše što možemo, da sebe zaštitimo od nekih stvari, da sebe ohrabrimo, da se usudimo da uradimo neke stvari, i onda je svaki dan maltene kao Nova godina“, izjavila je psiholog i psihoterapeut Radmila Vulić Bojović.

Kaže da ljudi koji postavljaju nerealne ciljeve povodom dolaska nove godine najranjiviji, i da je bolja strategija za ostvarivanje ciljeva „dan po dan“.

Posebno osjetljiva kategorija u periodu novogodišnjih praznika su ljudi koji su u nekoj vrsti porodične krize, ili su izgubili blisku osobu.

„Na njih bi trebalo obratiti možda malo više pažnje. Naravno da imaju pravo da budu tužni. Pogotovo u toj prvoj godini poslije gubitaka znaju da budu vrlo osjetljivi jer neka rutina, nešto što nas je radovalo, veselilo, nešto što smo dijelili sa nekim, više prosto nije tu. Nema zamjene, ima samo novih praksi, novih rutina. Vrijedi uložiti neko vrijeme i energiju i ostvariti, osmisliti neke nove rutine koje će nam pomoći da uprkos tome što smo u osjetljivom periodu, prođemo kroz te praznike i da, sa sjećanjem na one koje smo izgubili, i sa radovanjem vezano za trenutke koje smo imali zajedno, prođemo kroz praznični period“, istakla je.

Januar se smatra najdužim i najdepresivnijim mjesecom u godini. Postoje i tvrdnje da je treći ponedjeljak u januaru najdepresivniji dan u godini.

„Ljudi se jako istroše za praznike, to je ta euforija i onda to nekako splasne, novčanici se potpuno isprazne, i onda se čeka da prođe januar ne bi li se neki novi ciklus zalunfao, tako da je vrlo važno voditi računa o tome. Praznici – da, naravno da ih treba obilježiti, proslaviti i radovati se prije svega momentima koje možemo da provedemo sa dragim ljudima, ali treba voditi računa o tome da se život nastavlja i poslije praznika“, rekla je Vulić Bojović.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad