U petak, 13. januara, objavljena je informacija da će Jazz Fest nakon 22 uspješna izdanja biti ugašen 2018. godine. Ovaj internacionalni muzički festival, nakon održavanja od 1. do 3. novembra 2018. zauvijek zatvara svoja vrata.

“Razlozi zbog kojih smo osnovali festival i 20 godina istrajavali, umjetnički beskompromisno, uprkos okolnostima, postali su razlozi zbog kojih ćemo prestati sa radom. Uskoro ćemo našoj publici ponuditi više informacija o razlozima ove odluke, koja je konačna, kao i detalje o programima naredna dva izdanja festivala koji će u skladu sa našom tradicijom izvrsnosti biti najbolji i najuzbudljiviji festivali koje smo ikada organizovali”, naveli su organizatori.

Kratko i jasno: 2017. i 2018. godine biće posljednje za festival koji godinama spašava jazz pokret u Sarajevu, i koji je tokom svog postojanja u glavni grad Bosne i Hercegovine doveo niz svjetski poznatih i priznatih umjetnika.

Osim kratkog saopštenja na zvaničnoj stranici Jazz Festa, ništa detaljnije ne znamo. Iz ove institucije su kazali da će javnost naknadno biti informisana o svemu.

Mi smo pak potražili komentar na gašenje Jazz Festa među muzičarima i ljudima koji su strastveno posjećivali ovu manifestaciju.

“Grozna vijest za kulturu. Meni se ledi krv u žilama na inforaciju da za 20 godina festivala niti jedan ministar kulture nije došao niti na jedan koncert Jazz Festivala. Zar ne bi ministar kulture trebao da ima neku strast prema kulturi? Siguran sam da ćete ih vidjeti na Zetri, na narodnjačkim koncertima”, kazao je Dino Šukalo za N1.

Međutim, gašenje Jazz Festa je samo ‘kap u moru’, jer u Bosni i Hercegovini u proteklih nekoliko godina bilježi se trend gašenja festivala međunarodnog karaktera, od kojih su neki bili i pioniri u regiji.

2014. godine održan je peti, i posljednji Sarajevo Metal Fest. Pet godina, pola decenije u kontinuitetu idejni tvorci ovog festivala u glavni grad BiH dovodili bendove i muzičare koji su svirali najekstremnije muzičke pravce.

Godišnje okupljanje domaćih metal/hardcore/punk bendova uspjelo je za pet godina dati šansu najboljima u BiH, bendovima iz regiona, ali i nekoliko svjetskih imena da se predstave sarajevskoj publici. Ta snaga i volja organizatore je ‘vozila’ punih pet godina – prije nego što je najavljeno gašenje festivala. Iako se mnogima čini kao marginalan festival, muzički pravci i bendovi koje je SMF promovisao itekako imaju svoju publiku glavnom gradu BiH, ali i regionu.

Na SMF dolazila je publika i iz ostalih gradova u BiH, ali i regije. Mnoštvu taj festival i dan danas nedostaje, uprkos tome što SMF Promotions i dalje radi kao booking agencija, te ljudima kojima su muzički pravci koje zastupaju organizuje pojedinačne svirke – festival kao festival ne postoji.

U Sarajevu, dugi niz godina ne egzistira ni Teatar Fest, internacionalni teatarski festival autorskih projekata, koji je 13 godina bio mjesto susreta i pogleda na savremene tokove i razvoj pozorišta.

Zajednički faktor: Novac, odnosno nedostatak novca

Izrazili bi optimizam kada bi rekli da je tu kraj propadanju festivala u BiH, ali nije. U protekle dvije godine, Banjaluka je ostala bez čak četiri festivala. Tri filmska, i jednog muzičkog. Razlozi su isti: Novca za kulturu nema.

Kratkofil PLUS prestao je da postoji 2016. godine – nakon što je saopšteno da nakon devet uspješnih izdanja, ovaj međunarodni filmski festival kratkog filma više ne postoji.

“Razloga je mnogo. Gotovo isto koliko ih je bilo za pokretanje Kratkofila 2007. godine, kada je izgledalo da filmska umjetnost ima sigurno mjesto u budućem kulturnom razvoju našeg društva. Svi razlozi se mogu svesti na nekoliko nesretnih okolnosti, nepostojanje vizije razvoja kulture, skoro pa potpuno odsustvo interesa za projekte iz oblasti kulture, apsolutna tendencija ka komercijalizaciji kulturnih događaja, te sistemsko smanjivanje logističke i finansijske podrške Kratkofilu”, saopćeno je tada.

Sličnu sudbinu doživio je i Festival animiranog filma Banjaluka. Sredstva koja su im i bila dodijeljena – nisu uplaćena, te su skoro pa u isto vrijeme bili u škripcu kada je i Kratkofil donio odluku o gašenju.

I Kratkofil i Međunarodni festival animiranog filma su Banjaluku predstavaljali u regiji i svijetu, te donosio isključivo dobre vijesti iz grada na Vrbasu.

Kulminacija serije nesretnih događaja kulimirala je početkom 2016. godine kada organizatori nisu mogli raspisati konkurs za filmove obzirom na činjenicu da sredstva nisu isplaćena ni za festival održan 2015. godine. Resorno ministarstvo tako nije mogli da raspiše konkurs za 2016. godinu – što automatski znači da festivali ne mogu podnijeti izvještaj o novcu kojeg nisu ni dobili.

Rezultat: Gašenje.

Da Banjaluka ostaje bez ijednog filmskog festivala potvrđeno je i nakon gašenja Dukafesta, internacionalnog festivala kulture. Razlog: Nemogućnost organizatora da obezbijedi neophodne uslove za realizaciju festivala.

Banjalučka filmska scena na izdisaju

“I uprkos naporima organizatora za obezbijeđenjem optimalnih sredstava za održavanje festivala, koje smo uspijevali obezbijediti u prethodnim godinama, kako od domaćih institucija, tako i međunarodnih organizacija, fondacija, privrednih subjekata, u ovoj godini nismo naišli na razumjevanje”, saopšteno je iz Dukafesta po gašenju samog festivala.

Razlozi tome su brojni među kojima izdvajamo nerazumjevanje domaćih institucija na nivou entiteta/grada Banja Luka o značaju DUKATFEST-a kao kulturnog brenda Republike Srpske/Grada Banja Luka, neraspisivanje blagovremenog konkursa za projekte iz oblasti kulture u Ministarstvu prosvjete i kulture RS, nedostatak marketinških budžeta privrednih subjekata namjenjenih za projekte iz kulture, preusmjeravanje međunarodnih organizacija ka podršci projektima sa temom izbjegličke krize u Evropi, pomjeranje rokova za apliciranje međunarodnih projekata za jesen tekuće godine, kazali su iz organizacije. 

Zoran Galić, filmski producent i režiser iz Banjaluke za N1 govorio je o gašenju festivala u Banjaluci, kazavši da je primijetio negativan trend – uprkos brojnim pozitivnim primjerima šta jedan festival može da donese gradu, državi, regiji…

“U Banjaluci su ugašena tri, a vjerujem da ih po BiH ima više. Ružna je to stvar, jer vidimo kako izgleda kada se napravi veliki festival poput SFF-a, kakvo okruženje i sliku stvara. Upravo je SFF jedan od razloga što je film u BiH najbolji kulturni proizvod”, kazao je Galić.

“Trend je ogledalo onoga što se dešava u kulturi. Ona je u teškim vremenima, u finansijskoj krizi i nemogućnosti vlasti da se izbori sa bazičnim stvarima”, pojasnio je, dodavši da “kada imate krizu u kući riješite se kina, pozorišta i novina”.

Nažalost, niti Galić ne vidi napredak u ovom segmentu u budućnosti.

“Kada imate festivale sa ogromnim iskustvom – pokušavate to da zadržite, da budete prvi među jednakima u društvu. To je osnovni problem”, pojasnio je za N1. 

Banjaluka se ranije mogla pohvaliti i jako dobrim muzičkim festivalom, ali od 2011. godine Banjaluka Rock Open Air ne postoji. Kao glavni razlog ove odluke navodi “izostanak potrebne podrške institucija koje su jednostavno odbile podržati ovu značajnu manifestaciju za grad, Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu”. I nije jedini festival te vrste ugašen u Banjaluci. 

“Znaš kako, ne znam koliko godina da idem u nazad, ali u Banjaluci je malo koji muzički festival koji je vezan za urbanu kulturu ostao u životu duže od tek par godina. Ja se lično sjećam mnogih imena, Neofest (meni lično najdraži i sigurno je bio najperspektivniji), Kastel Fest, BL Rock Open Air, i masa manjih klubskih festivala koji su lokalno bili izuzetno popularni poput Kulture Zvuka u organizaciji dobro poznate sada bivše NVO Geto. Jedino ime koje je svima poznato, a da živi i dalje je Demofest”, kazao je Saša Rogić, muzičar i gitarista benda Tanker.

“Siguran sam da i oni svake godine kubure u problemima finansija, bilo je čak i potpisivanja peticija u gradu, sjećam se, prije nekoliko godina se javno vršio pritisak na gradske vlasti da ne okrenu leđa Demofestu. Jer vlasti su jednostavno rečeno nezainteresovane za dugoročne urbane kulturne projekte kao što su muzički festivali, a udruženja koja ih smišljaju i pokreću ne mogu sama da iznesu finansije, bar ne u početku dok se dostigne nivo samoodrživosti uz komercijalne sponzore i slično”, dodao je.

Sistem – odnosno ne postojanje sistema ključni problem

Za šest godina u BiH je ugašeno sedam festivala, međutim nekolicina uspješnih organizacija još uvijek egzistira. Koliko god bili zabrinjavajući podaci o gašenju festivala, optimizam daju oni koji još uvijek uspjevaju pronaći finansije i opstati na podneblju čija se kultura nalazi na marginama. 

Komentar na očigledno rastući trend gašenja festivala u BiH potražili smo od Maje Begtašagić, urednice magazina Sedmica na FTV-u, koja iza sebe ima više od 500 izdanja magazina Sedmica koji se i bavi promocijom kulture i kulturnih događaja u BiH.

“Mislim da je tu riječ isključivo o sistemu. Nepostojanju sistema tačnije. To je ključna stvar kada govorimo o kulturi, kada se uopće dozvoli gašenje svih tih festivala. Sistem bi trebao da zna šta da podrži, a šta ne. Podrška bi dala novu ozbiljnost i toj institucionalnoj kulturi, ali i svemu onome što danas zovemo kultura”, kazala je za N1 Begatašagić. 

Nina Babić, vokal benda Sunday Stories na trend gašenja festivala, epitafa kulture u BiH kaže: “Još da ugasimo SFF, Narodno pozorište i ispunimo kvotu gašenja umjetnosti u Sarajevu i BiH. Ne znam. Sunday Stories ide pozitivno, snimamo album, ali krenuli smo van granica BiH – da vidimo kakav je tamo teren”.

“U Sarajevu se dešava nešto čudno, toliko se priča o sceni kakava je danas, kakva je nekad bila. Ima dosta muzičara koji rade, ali ne znam – da li nema dovoljno medijska pažnje, ili ljudi s obzirom na sve probleme grijanja, vode, struje, pa ljudima nije do scene i muzike”.

“Kako god, moramo pozitivno gledati”, ocijenila je Babić za N1.

 Hercegovina je, kako ste mogli primijetiti do sada ostala imuna na gašenje festivala, ali na izdisaju se nalazi Rock škola Mostar.

Započeta je i kampanja za prikupljanje donacija za opstanak mjesta gdje mladi razvijaju svoje talente, i mjesta koje godinama okuplja ljude kojima daje priliku da iskažu svoju kreativnost i izrastu u zrele muzičare.

Zbog nedostatka sredstava, budućnost im je upitna.

“Škola rocka u Mostaru je pred gašenjem. Gledao sam jedan koncert u Abraševiću i bio sam zapanjen. Razumijem da neki projekti žive od donacija, i nisu samoodrživi. Ali ne mogu da vjerujem da niko nema sluha za kulturne događaje, i za kulturne projekte i da je njima najvažnija riječ Dodik i RS. U RS se priča o Sarajevu i Bakiru Izetbegoviću. Upoznao sam toliko ljudi na Jazz Festu iz BiH i regije, koji se druže i ostanu prijatelji. Mislim da nas jedino kultura može spasiti”, kazao je Šukalo. 

“Ministri kulture u BiH nisu najbolji kulturni radnici. Njihovi roditelji se iznenade kada ih vide da dođu na tu poziciju. Kultura je predmet raskusuravanja, statistička greška. Kada imate partiju, dijelite vlast i pare, malom iz ćoška dajete kulturu. To je na nivou BiH, i to je razlog što te ljude kultura ne zanima. Kultura se ne bavi njima i to je godinama tako”, izjavio je Galić za N1.

Sa ovim problemom Tuzlanski kanton nema dodira. Naime, svi egzistirajući festivali u tom dijelu BiH bilježe konstantan rast, ali i uživaju veliku popularnost. Kaleidoskop, Artz, TFF Evrioski festival teatra, Interbifep smao su neki i sve su bolji.

U ovom tekstu nisu pobrojani brojni ‘pilot pokušaji’ festivala koji su se održali diljem BiH u protekloj deceniji, a bili su rezultat volje i predanosti nekolicine entuzijasta. Takvih primjera je mnogo. Sudbina im je bila ista – jedno do tri održavanja i gašenje. Pitanje je – do kada?

2017. godina je tek počela – stoga neka ne iznenadi nikoga vijest o gašenju nekih drugih kulturnih manifestacija i događaja. Iz istih razloga zbog kojih je ugašeno sedam većih i nekolicina manjih festivala koje su ljubitelji alternativnijih sadržaja voljeli i posjećivali.

Nedostatak novca, ili interesa za ulaganje u kulturu, koja je po definiciji obilježje jednog naroda, nacije…početna je stavka u nezaustavljivom maršu gašenja kulture i kulturnih institucija u BiH. 

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.