Film "Nacionalna geografija" premijerno je prikazan sinoć u Sarajevu, a pokazuje genocid nad Bošnjacima u okolini Srebrenice. Režiser ovog filma je Haris Pašović koji je bio gost Novog dana.
U najavi filma “Nacionalna geografija” stoji: “O, ne, opet Srebrenica. Ja više ne mogu…” – ovo je ponekad reakcija na najavu nekog događaja, umjetničkog djela ili publikacije o Srebrenici. Ipak, neovisno o emocijama i željama, Srebrenica je činjenica. Ta činjenica neće iščeznuti, s njom ćemo živjeti cijeli naš život. Da, život ide dalje za većinu stanovnika BiH, ali život koji je obiželjen sviješću o genocidu. Nije moguće zanemariti genocid.
“Na premijeri je bilo vrlo dirljivo. Bili su prisutni neki članovi obitelji ljudi koji su ili ubijeni u Srebrenici ili okolini Srebrenice i obitelji onih koji još nisu pronađeni. Bilo je djece koji su danas odrasli a čiji očevi još nisu pronađeni, bilo je i mnogo drugih koji su bili zainteresirani, ljudi iz politike, kulture i predstavnici Instituta za nestale osobe. U BiH je ukupno nestalo 30.000 ljudi tokom rata, od toga 23.000 je identifikovano, 7000 nije pronađeno i to su najviše Bošnjaci, ali ima i Hrvata i Srba i drugih nacionalnosti, ali od 7000 ljudi 1100 su ubijeni Bošnjaci iz okoline Srebrenice. Ljudi iz BiH možda mogu i da kažu da ne mogu stalno da govore o ratu, ali ljudi koji nisu pronašli svoje najbliže, njima ove 22 godine svaki dan je Srebrenica i gotovo je uvredljivo da se govori da ne možemo stalno o ratu. To je činjenica s kojom živimo i na neki razuman način je potrebno naći rješenja koja su na posljednjem mjestu politička, a na prvom mjestu su ljudska i etička pa tek onda pravna i politička“, komentarisao je Pašović u Novom danu.
Film “Nacionalna geografija” sagledava genocid iz drugačijeg ugla, a Pašović je rekao i iz kojeg.
“Snimili smo sve lokacije zatočenja, egzekucije, odnosno to je 90 lokacija na kojim smo bili. Također, ne računamo one pojedinačne, na primjer mjesta u šumama oko Srebrenice gdje su pronađeni razbacani posmrtni ostaci. Ovo što smo mi radili je u samim selima, pored ceste. Masovne grobnice su bile bukvalno u dvorištima privatnih kuća, a mjesta zatočenja su bila često osnovne škole ili na primjer stadion u Novoj Kasabi. Mi znamo sve nakon 20 godina, znamo i da mnogi Srbi ne vole da čuju o ovoj temi, neki govore da nije bilo genocida, ali to ne pomaže nikome – ni Srbima ni Bošnjacima ni bilo kojem drugom čovjeku, jednostavno se moramo suočiti s činjenicama koje su na međunarodnom nivou dokazane“, istakao je Pašović te dodao:
“Moraju se prihvatiti činjenice. Mi živimo u jednom veoma složenom društvu na Balkanu. Postoji generacija ljudi koja pamti i Drugi svjetski rat. Postoji generacija, kao što sam ja, koji su bili odrasli ljudi kad je bio rat ‘92-‘96, postoji jedna generacija koja se rodila ili u ratu ili poslije rata. S jedne strane mladi Bošnjaci osjećaju neku zbunjenost jer vide da se nešto strašno desilo a s druge strane osjećaju prirodnu potrebu da grade život, slično je i s mladim Srbima. Oni su uvučeni u priču o zločinu za koji nikako ne mogu biti odgovorni. I oni su zbunjeni i mi imamo dužnost kao društvo zbog generacija koje sada odrastaju i koje će doći da se uspostavi odnos prema najstrašnijem zločinu nakon holokausta. Da svi mladi ljudi grade budućnost koja im pripada i da spriječimo potencijalne sukobe“.
Amoru Mašoviću, koji je utvrdio proces identifikacije svake žrtve, Pašović je dao posebno mjesto u filmu.
Također, Pašović će biti u međunarodnom žiriju za najveću evropsku nagradu za festival “EFFE Award – Evropa za festivale, festivali za Evropu 2017”. Za ovu nagradu prijavilo se više od 750 evropskih festivala iz svih umjetničkih oblasti.
“To je ona parola ‘život ide dalje’. S jedne strane smo mi opsjednuti prošlošću koja traže smirenje i podržavamo napore Instituta za nestale da se svi ljudi pronađu, identifikuju, da sve porodice imaju smiraj i Amor je veliki heroj tog procesa, a s druge strane obavljamo naše svakodnevne poslove i ima puno kreativnosti u BiH i ja sam se stvarno osjećao dobro kad su me pozvali na festival jer tu su zaista veliki stručnjaci iz Evrope i Evropa je danas neki svijet festivala. Na ovaj festival su se prijavili iz Banjaluke, Zenice, Tuzle“, komentarisao je Pašović za N1.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.