Velika Britanija godišnje objavi 2.875 naslova knjiga na milion stanovnika, što je ubjedljivo najviše u svijetu. Podaci pokazuju da od zemalja regiona, Crna Gora, Hrvatska i Srbija godišnje u prosjeku objave najviše naslova knjiga u srazmjeru sa brojem stanovnika, dok najmanje objave Kosovo i Bosna i Hercegovina.

Posmatrano po “glavi stanovnika”, Crna Gora je lider u regionu, te je u samom svjetskom vrhu prema broju objavljenih knjiga tokom jedne godine. Vesna Kovačević, iz Odjeljenja obrade serijske publikacije Nacionalne biblioteke Crne Gore “Đorđe Crnojević”, istakla je da je u Crnoj Gori prošle godine objavljeno blizu 1.200 naslova u kategoriji “knjiga” koji su legalno upisani u Katalogizaciju u publikaciji (CIP).

“Prošle godine u Crnoj Gori je objavljeno 1.100 do 1.200 naslova knjiga za koje su izdati CIP-ovi. Možemo kazati da je zadnjih godina na području Crne Gore ta cifra, uglavnom, ostala ista”, rekla je Kovačević.

Prema broju stanovnika, koji u Crnoj Gori iznosi 620.029, ova zemlja godišnje objavi 1.854 naslova knjiga na milion stanovnika, jedinična mjeru koju koristi Međunarodno udruženje izdavača (IPA) za ukupni broj objavljenih naslova knjiga. Primjera radi, Crna Gora po glavi stanovnika godišnje objavi više knjiga nego Kosovo i BiH zajedno.

Odmah nakon Crne Gore slijedi Hrvatska gdje se godišnje, u prosjeku, objavi blizu 6.500 naslova raznih knjiga i štiva, odnosno 1.511 naslova na milion stanovnika. Lobel Machala, voditelj Odsjeka za nacionalne bibliografije u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, izjavio da je u Hrvatskoj prošle godine objavljeno blizu 5.300 naslova knjiga, što je, ipak, znatno manje od prethodnih godina.

“Za 2014. godinu još nemamo sve podatke jer nam publikacije i dalje pristižu za CIP zapise. Za sada imamo 3.746 pristiglih naslova, ali taj će broj biti veći za približno 1.500 naslova, što će ukupno za 2014. godinu biti oko 5.300 naslova”, rekao je Machala.

Hrvatska godišnje objavi 1.511 knjiga na milion stanovnika

Prema zvaničnim podacima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u Hrvatskoj se, u prosjeku, godišnje objavi oko 6.500 naslova knjiga. Ako se u obzir uzme broj stanovnika, koji iznosi 4,3 miliona, Hrvatska godišnje u prosjeku objavi 1.511 naslova knjiga na milion stanovnika.

“Ipak, na osnovu naših podataka može se zaključiti da imamo konstantni pad u broju naslova u zadnjih šest godina, od 7.745 naslova iz 2009. na 5.300 naslova u 2014. godini”, objasnio je Machala.

Srbija je sa oko 10.500 naslova odmah iza Hrvatske, ako se uzme u obzir broj stanovnika u zemlji. Ilinka Smiljanić, načelnik monografskih podataka Nacionalne biblioteke Srbije (NBS), istakla je da je u Srbiji prošle godine objavljeno nešto više do 10.500 naslova raznih knjiga.

“U Srbiji je tokom 2014. godine objavljen 10.561 naslov knjiga. Inače, od 90-tih godina naovamo u Srbiji se, u prosjeku, godišnje objavi oko 10-11 hiljada naslova raznih knjiga. Prema tome, može se kazati da je taj broj konstantan dugi niz godina, od kada pratimo broj objavljenih naslova”, rekla je Smiljanić.

Posmatrano prema broju stanovnika, koji u Srbiji iznosi oko 7,2 miliona, u toj zemlji se na milion stanovnika godišnje objavi 1.458 naslova knjiga.

Odmah nakon Srbije, od zemalja regiona slijedi Makedonija. Prema najnovijim podacima kojima raspolaže Narodna i univerzitetska biblioteka u Skoplju, u Makedoniji su prošle godine objavljena 2.684 naslova. Ako se uzme u obzir broj stanovnika u Makedoniji, koji trenutno iznosi oko dva miliona, u toj balkanskoj zemlji se na milion stanovnika godišnje objave 1.342 naslova.

Ipak, od zemlja regiona, najmanje knjiga objavljuju Albanija, Kosovo i Bosna i Hercegovina. Podaci Nacionalne biblioteke Albanije pokazuju da je na području Albanije 2014. godine objavljeno 2.650 naslova knjiga razne tematike. Prema broju stanovnika u toj zemlji, koji trenutno iznosi oko 2,9 miliona, u Albaniji se na milion stanovnika godišnje objavi 913 naslova.

Na Kosovu najgore

Prema najnovijim podacima kojima raspolaže Nacionalna biblioteka Kosova, na području Kosova je prošle godine objavljeno 1.260, a godinu ranije 1.350 naslova knjiga. Ako se uzme u obzir broj stanovnika na Kosovu, koji trenutno iznosi oko dva miliona, na Kosovu se na milion stanovnika godišnje objavi 652 naslova knjiga.

U Bosni i Hercegovini se godišnje objavljuje neznatno više knjiga nego na Kosovu. Nevenka Hajdarović, voditelj Centra za ISBN BiH i rukovodilac Virtualne biblioteke Bosne i Hercegovine, ističe da se u BiH godišnje u prosjeku objavi do 3.000 naslova knjiga razne tematike.

“Prošle godine u BiH je objavljeno oko 2.500 do 3.000 knjiga. To je prosjek u BiH, unazad 15 godina, koji se nije mijenjao mnogo”, istakla je Hajdarović dodajući kako taj broj objavljenih naslova zasigurno nije dovoljan.

Imajući u vidu broj stanovnika u zemlji, koji trenutno iznosi oko 3,8 miliona, na području Bosne i Hercegovine se na svaki milion stanovnika godišnje objavi 723 naslova knjiga.

“Sigurno bi željeli da je taj broj veći, i to bi bilo jako značajno. Međutim, uslovi koji vladaju oko izdavanja knjige u BiH su veoma teški. Autori su često prepušteni da se sami brinu o opremi knjige, čak i o štampanju. Unazad 15-tak godina imamo pojavu oko 2.000 izdavača. Ali jako mali broj tih izdavača ima tim koji će se baviti izdavanjem publikacije, od recenzenta, urednika, lektora, korektora, pripreme i ostalog. Danas je to prepušteno manje-više autorima. Zato možemo kazati da su autori danas u najgorem položaju. Mali broj izdavača u BiH izdaje više od 10 naslova na godišnjem nivou”, naglasila je Hajdarović.

U BiH vrlo slaba podrška nadležnih institucija

Napominje da je u BiH vrlo slaba i nedovoljno organizovana podrška nadležnih institucija u oblasti izdavanja knjiga objašnjavajući kako se u izdavanje knjiga mora mnogo više ulagati ako se želi graditi društvo znanja koje bi bilo osnov prosperiteta države i društva.

“Izdavanje knjiga nikada nije bila profitabilna djelatnost. Uvijek se u izdavaštvo ulagalo. Trebalo bi voditi računa o tome da za izdavanje publikacije postoji tim koji će se baviti ‘umivanjem’ publikacije. Malo je izdavača koji imaju tim, i zato nam se događa da sve više publikacija izlazi neopremljeno. Također, tiraž naših publikacija je izuzetno nizak, i kreće se između 500, kada su u pitanju stručnije knjige, od 1.000 do 2.000 primjeraka kada je u pitanju beletristika. Naravno, imamo bestsellere koji idu u većem tiražu”, kazala je Hajdarović, napominjući da troškovi oko izdavanja knjige u BiH u prosjeku iznose oko 2.000 KM.

Na kraju ističe da je situacija u pogledu izdavanja knjige, najlošija u Bosni i Hercegovini, u poređenju sa drugim zemljama regiona. Smatra kako je potrebno osnovati fondove za podršku izdavačima kako bi se povećao broj objavljenih knjiga.

“Mislim da je najgora situacija u BiH zbog toga što izdavači nemaju adekvatnu podršku nadležnih institucija. Ako pogledate zemlje u regionu, vidjet ćete da postoji jako puno fondova, da izdavači izdaju knjige u velikom tiražu, i da mi te knjige uvozimo. Loše stojimo i zbog toga što naši izdavači nemaju osigurana sredstva ni za prevođenje. Postoje dva, tri izdavača koji se malo-više bave prevođenjem, ali izuzetno je teška situacija”, smatra voditelj Centra za ISBN BiH i rukovodilac Virtualne biblioteke BiH.

Inače, prema podacima Međunarodnog udruženja izdavača (IPA) za 2013. godinu, Velika Britanija godišnje objavi 2.875 naslova na milion stanovnika, što je najviše u svijetu. Slijede Tajvan i Slovenija sa 1.831 naslovom, Španija 1.626, Gruzija 1.547, Češka 1.509, dok Sjedinjene Američke Države (SAD) godišnje objave 959 naslova na milion stanovnika.