Sarajevo je jedan od onih gradova koji su u memoriju čovječanstva ušli više puta, a Miljenko Jergović je upravo njemu posvetio novu knjigu "Sarajevo, plan grada". Kako sam kaže, knjiga je dijelom fikcija, dijelom dokumentarna, a bavi se gradom, trgovima i građevinama preko ljudi koji su ih naseljavali.
Jergović priznaje da drugačije doživljava Sarajevo od kada u njemu ne živi, pošto ga sada gleda sa distance i mnogo više razmišlja o njemu nego kada je tamo živio. Prema njegovom mišljenju, kada su gradovi u pitanju ne važi izreka “daleko od očiju, daleko od srca”.
“Sarajevo se drastično, iz temelja i totalno promijenilo. Međutim, to ne treba smatrati drmatičnim, jer se za 25 do 30 godina promijeni sve, čak i kada se izostave rat i opsada grada”, rekao je Jergović.
Šta to Sarajevo čini specifičnim i odakle potiče njegov duh, zagonetka je koju su mnogi pokušali da odgonetnu. Miljenko Jergović smatra da njegova posebnost leži u izolovanosti i ušuškanosti.
“Za razliku od Zagreba koji je blizu Beču i Zapadu, i za razliku od Beograda koji sebe doživljava kao južnoslovensku prijestonicu i prijestonicu Balkana, Sarajevo je bio i ostao grad za sebe, zatvoren unutar Bosne, Jugoslavije, Austrougarske, Otomanske imperije.
pročitajte još
Grad na kraju svijeta ili ušuškan unutar planina u nekom svijetu. Odakle god krenuli do Sarajeva treba mnogo da se putuje. Sarajevo je imalo zatvorenost koja je proizvodila neobičnu mješavinu ljudi i kultura. Pošto je bilo na kraju svijeta, tu se dolazilo ili po kazni ili u avanturu, što je stvorilo ono što se danas zove duh grada”, objašnjava pisac koji i dalje sebe smatra Sarajlijom iako u tom gradu odavno ne živi.
O današnjim vlastima koje vode grad kaže da je teško govoriti, “kao što je teško govoriti o našim političkim sudbinama”.
“Mi danas nismo bliži civilizaciji nego prije 30 godina, to je naša nevolja, prije svega Sarajeva, ali i Hrvatske i Srbije”, rekao je Jergović.
Izbjeglice veći Evropljani od Evropljana
Miljenko Jergović smatra da će seoba naroda koja se trenutno dešava izmijeniti lice Evrope, a da se se izbjeglice sa Bliskog istoka pokazale kao veći Evropejci od nas. Kaže da negativnim stavom prema izbjeglicama Evropa žrtvuje samu sebe.
“Evropa žrtvuje samu sebe i ono na čemu je utemeljena, a utemeljena je na šarenolikosti kultura i jezika i na izbjeglištvu. Svi Evropljani su u nekom trenutku bili izbjeglice. Ljudi koji dolaze imaju lijepu iluziju o Evropi i bilo bi lijepo da im tu iluziju ne razbijemo”, kaže Jergović.
Mržnju prema izbjeglicama vidi kao karakteristiku slabih društava i zajednica, ali i kao pogrešno shvatanje krćanskog porijekla.
“Naš odnos prema izbjeglicama je odnos prema slabijem i nemoćnijem. Zajednički poblem je što i Hrvati i Srbi vole da se pozivaju na svoje kršćansko porijeklo, a u osnovi kršćanstva je solidarnost sa slabijim. Ne znam kako se negativan odnos prema izbjeglicama slaže sa tim kršćanskim duhom Evrope”, upitao je za kraj Jergović.
Više od pisca koji je novu knjigu posvetio rodnom gradu možete čuti na beogradskom Sajmu knjiga gdje će potpisivati knjigu i razgovarati sa čitaocima.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
