U Oktogonu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu od 23. oktobra do 20. novembra predstavljena je izložba "Golo tijelo: Gropuzzo, Štajduhar, Zrno", koja okuplja radove trojice fotografa – Rina Gropuzza, Borisa Štajduhara i bosanskohercegovačkog umjetnika Almina Zrne.

Govoreći o nastanku izložbe, Zrno je pojasnio da je inicijativa potekla od Dubravke Tomeković, nakon čega je u razgovoru s direktorom muzeja Brankom Franceschijem osmišljen koncept zajedničkog predstavljanja trojice autora.

Iako izložba nosi naziv "Golo tijelo", Zrno ističe da njegov umjetnički interes nije usmjeren isključivo na nagost.

"Ja se u biti ne bavim golim tijelom, nego se bavim tijelom. Jer mislim da je tijelo stanište svega onoga što mi u stvari jesmo. Naša lica, naše oči i naša verbalna komunikacija često mogu biti fingirani, mogu biti lažni, možemo imati lažne osmijehe. Međutim, ja mislim da tijelo ne može da laže", kazao je Zrno.

"Bavljenje aktom u konzervativnom društvu najveća je angažirana umjetnost"

Govoreći o granici između umjetničkog akta i pornografije, Zrno je istakao da inspiraciju pronalazi u skulpturama starih majstora, posebno iz perioda renesanse i baroka.

"Ako želimo da umjetnost, pogotovo ova savremena, bude umjetnost, ona mora biti i angažirana. Bavljenje aktom u ovom društvu, u kojem živimo posljednjih 30 ili 40 godina, mislim da je najveća angažirana umjetnost. U jednom tako zatvorenom, konzervativnom, patrijarhalnom, kleronacionalnom i religioznom društvu razgovarati o nečemu što ja zovem skulpturom", rekao je.

Njegova fascinacija ljudskim tijelom, kako objašnjava, proizlazi upravo iz sposobnosti skulptora da u kamenu prikažu emociju.

"Kako su ti stari majstori iz vremena renesanse i baroka uspijevali u kamenu uklesati takvu emociju? Kada gledamo te kipove, budi li se u nama seksualni nagon? Ne. Divimo se emociji koja je utkana u kamen. Onda sam sebi postavio pitanje zašto ne bih mogao fotografijom pokušati praviti svoje skulpture, koje nemaju nikakve veze s pornografijom, vulgarizacijom ili objektivizacijom", pojasnio je.

Upravo zbog takvog pristupa na mnogim njegovim fotografijama ljudsko tijelo prikazano je bez glave i lica.

"Čim stavimo glavu u kadar, dolazimo do toga ko je ta osoba, kakva je i šta je. Ja sam pobjegao od toga, ostavljajući tijelo koje govori o svojoj snazi, ranjivosti, emociji, tenziji i ljudskom dostojanstvu. O jednoj hrabrosti i osvajanju prostora slobode, da mogu biti slobodan i izraziti se na svoj način", istakao je.

"Nametnuti standardi ljepote guraju nas sve dalje od nas samih"

Posebno se osvrnuo na savremeni odnos prema vlastitom tijelu, društvene mreže i standarde ljepote koji se svakodnevno nameću, naročito mladim ljudima.

"Mi smo upali u jedan šablon koji nam je nametnut. Preuzimamo standarde koje je neko nametnuo kroz društvene mreže, medije i sve drugo, uopće ne razmišljajući o sebi. Ne dopuštamo sebi da napravimo introspekciju i shvatimo ko smo mi. Ta nametnuta standardizacija kako bismo trebali izgledati zapravo je stereotip koji nas gura što dalje od nas", kazao je Zrno.

Njegova poruka je da ljudi trebaju više vremena posvetiti upoznavanju sebe, umjesto pokušajima da ispune tuđa očekivanja.

"Ja u svojim radovima pozivam ljude da se okrenu sebi, da se oslobode nametnutih standarda i ideala. Ne moraš ništa. Razgovaraj sa sobom. Kada pronađeš sebe i pomiriš se sa sobom, onda radi na onome što nema veze s vizuelnim dijelom, nego s tvojom dušom, emocijom i ljudskošću. Budi dobar čovjek prije svega i budi hrabar da braniš svoju viziju", poručio je.

Naglasio je da različitosti, uključujući fizički izgled, vjeru i boju kože, trebaju biti vrijednost društva.

"Mi se moramo vratiti humanosti i moramo se vratiti čovjeku. Odmaknite se od telefona, odmaknite se od ekrana, izađite među ljude, budite hrabri, učite, radite na sebi, pa onda radite i na svome tijelu. Ali nemojte da vam to bude jedino što radite", dodao je.

Kako nastaju fotografije: "Povjerenje je jako bitno"

Govoreći o odnosu fotografa i modela, Zrno je objasnio da njegove fotografije nastaju kroz razgovor, zajedničku ideju i međusobno povjerenje.

"Nastaju u interakciji. Kroz razgovor, kroz ideju koju ja predložim modelu ili model dođe meni. Moramo znati otprilike šta radimo. Ja moram na neki način biti isprovociran energijom koju to tijelo nosi, jer mene ne interesuje tijelo kao tijelo", rekao je.

Dodao je da zajedno s modelima, koristeći svjetlo, sjenu, tamu i volumen, pokušava ispričati priču koja nadilazi sam fizički izgled.

"Ne interesuju me savršene proporcije. Ja obožavam rebra, naprimjer, da ih vidim na ljudskom tijelu. Ima tu puno simbolike, puno detalja koji su meni zavodljivi, prekrasni i koji pričaju priču", kazao je.

Na pitanje može li svako tijelo biti predmet umjetničkog akta, odgovorio je potvrdno.

"Apsolutno. Samo je pitanje energije. Ja sam htio pobjeći od senzacionalizma i jeftine emocije. Ovo nisu nikakva isklesana tijela, niti su to neki vanzemaljci ili modeli. Ovo su obični ljudi", naglasio je.

"Živimo jednu veliku laž, ljudi se retuširaju i filtriraju"

U vremenu društvenih mreža, filtera i digitalno obrađenih fotografija, Zrno smatra da autentičnost postaje sve ugroženija.

Otkrio je da tijela na njegovim fotografijama nisu digitalno retuširana.

"Ova tijela uopće nisu dotaknuta nikakvim retušom, jer bi onda izgubilo smisao to što radim. Bježim od nametnutih parametara kako bi nešto trebalo izgledati. Mi danas živimo jednu veliku laž, u ogromnom procentu, jer se ljudi retuširaju i filtriraju", rekao je.

Posebno ga zabrinjava sve izraženije udaljavanje ljudi od stvarnog života i međusobnih odnosa.

"Kada nekog prijatelja ili prijateljicu koju imate na društvenim mrežama upoznate uživo, to apsolutno nisu iste osobe. Ko voli tu laž, neka živi tu laž. Ja se družim s ljudima koji žive istinu ili barem pokušavaju da je dosegnu", poručio je.

Smatra da neprestano korištenje tehnologije ljudima oduzima vrijeme potrebno za razmišljanje o vlastitom životu.

"Kada ste bombardovani 24 sata dnevno i kada se, umjesto sobom, bavite društvenim mrežama, TikTokom, time šta je rekao ovaj ili onaj, to je takav gubitak vremena. To je otuđenje čovjeka od čovjeka", upozorio je.

Dodao je da su neposredni ljudski odnosi nezamjenjivi.

"Dok ne ugasimo te sprave i ne krenemo jedni prema drugima, da zaista osjetimo energiju tih tijela, razgovor i dodir, mislim da ćemo otići u neke avatare i nastaviti živjeti naše lažne živote", kazao je Zrno.

"Kultura i sport probijaju granice, a umjetnici su zapostavljeni"

Govoreći o značaju izložbe u Zagrebu, Zrno je naglasio važnost regionalne saradnje i kulturne diplomatije, za koju smatra da nije dovoljno prepoznata u Bosni i Hercegovini.

"Mislim da je kulturna diplomatija jedna od najbitnijih stvari. Ono što ova država zaista ima jesu umjetnici i kulturni radnici, a nekako smo poprilično zapostavljeni", rekao je.

Prema njegovim riječima, upravo umjetnost i sport imaju mogućnost mijenjati stereotipne predstave o Bosni i Hercegovini.

"Sport i kultura su stvari koje probijaju granice i pričaju o nama neke puno drugačije priče, gdje mi predstavljamo sebe u potpuno drugačijem svjetlu od nametnutog narativa", istakao je.

Naglasio je da se svojim radovima i gostovanjima u inostranstvu nastoji suprotstaviti predrasudama o društvu iz kojeg dolazi.

"Neka nas vode najbolji, a ne najgori među nama"

Razgovor je otvorio i pitanje odnosa mlađih generacija prema vlastitom tijelu, slobodi i autentičnosti.

Zrno je izrazio nadu da će nove generacije uspjeti sačuvati humanost uprkos sve snažnijem utjecaju tehnologije.

"Iskreno se nadam da će one biti puno humanije i da ih ova tehnologija neće pobijediti. Da će rasti svijest o tome koliko je bitno da ostanemo ljudi i budemo autentični, kakvi god bili", rekao je.

Kao primjer solidarnosti i zajedništva spomenuo je i studentski pokret u Srbiji.

"Iza svega stoji humanost, solidarnost, suosjećanje. To su norme bez kojih ova planeta, zapravo planeta će preživjeti, ali čovjek na njoj neće", poručio je.

Upozorio je i na odnos čovječanstva prema prirodi, smatrajući da se društvo mora vratiti temeljnim civilizacijskim vrijednostima.

"Moral, etika, profesionalizam, odgovornost i ljubi bližnjeg svog. Mislim da su to norme koje se kad-tad moraju vratiti na scenu, da nas one vode i da nas vode najbolji od nas, a ne najgori od nas, kao što otprilike sada živimo", istakao je.

Monografija povodom 30 godina rada i novi umjetnički projekti

Na kraju razgovora Zrno je otkrio da priprema monografiju koja će obuhvatiti tri decenije njegovog umjetničkog stvaralaštva.

"Ima monografija 30 godina moga rada, gdje je fino poredano sve što sam radio proteklih 30 godina. Ima i sljedeće gostovanje u Zagrebu, ali na jednu potpuno drugu temu, koja je također moja tema, a to su klimatske promjene", najavio je.

Iako ima još planova, o njima ne želi govoriti prije realizacije.

"Davno sam rekao, hajdemo prvo napraviti, pa ćemo onda pričati. Da ne najavljujemo, kako kažu, da se ne urekne", zaključio je fotograf Almin Zrno u emisiji "Novi dan" na N1.