Zajednički prioriteti EU i UK
EU i Velika Britanija o globalnim krizama: Zajednički front za stabilnost Zapadnog Balkana, vladavinu prava i borbu protiv korupcije

Lideri Evropske unije i Ujedinjenog Kraljevstva poručili su sa drugog zajedničkog samita u Briselu da ostaju snažno posvećeni stabilnosti i prosperitetu Zapadnog Balkana, najavljujući koordinisane napore u jačanju vladavine prava, demokratije, te borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala u regionu.
U zajedničkoj izjavi usvojenoj na kraju samita, Brisel i London su definisali ključne globalne prioritete, pri čemu je Zapadni Balkan izdvojen kao jedna od najvažnijih tačaka od zajedničkog strateškog interesa.
Fokus na reforme i sigurnost Zapadnog Balkana
Evropska unija i Velika Britanija saglasile su se da će zajednički raditi na ubrzanju unutrašnjih reformskih agendi zemalja Zapadnog Balkana. Poseban akcenat stavljen je na:
- Jačanje demokratije i vladavine prava
- Odlučnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala
- Zajedničko suočavanje sa sigurnosnim izazovima
- Podsticanje održivog ekonomskog rasta u regionu
Pored političke podrške, najavljeno je i da će Brisel i London nastaviti redovne strateške konsultacije posvećene upravo situaciji na Zapadnom Balkanu, uz pitanja Rusije i Ukrajine, te suzbijanje hibridnih prijetnji.
Snažna podrška Ukrajini i pojačane sankcije Rusiji
Govoreći o najhitnijim globalnim krizama, lideri EU i Ujedinjenog Kraljevstva ponovili su nepokolebljivu podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, oštro osuđujući rusku agresiju kao flagrantno kršenje međunarodnog prava i Povelje UN-a.
Upućen je jasan poziv Moskvi da odmah obustavi rat i pristane na bezuslovni prekid vatre, uz poruku da se o putu ka miru u Ukrajini ne može odlučivati bez same Ukrajine. Najavljen je nastavak vojne, finansijske i humanitarne pomoći Kijevu, kao i pojačavanje pritiska na Rusiju kroz nove sankcije i suzbijanje njenih hibridnih aktivnosti. U tom kontekstu, istaknuta je i podrška Moldaviji u odbrani od ruskih hibridnih napada, te jačanje saradnje unutar NATO-a kao temelja kolektivne odbrane.
Bliski istok: Rješenje o dvije države, bez uloge Hamasa u Gazi
Značajan dio zajedničke izjave posvećen je situaciji na Bliskom istoku. EU i Velika Britanija pozvale su na nesmetan pristup humanitarnoj pomoći u Gazi, osudivši nasilje doseljenika i širenje naselja na Zapadnoj obali. Od Izraela je zatraženo povlačenje tendera za gradnju u području E1.
Lideri su poručili da Hamas mora trajno položiti oružje i da ne može imati nikakvu ulogu u budućoj upravi Gazom, dajući punu podršku Palestinskoj upravi i rješenju o dvije države. Također je izražena podrška suverenitetu Libana, dok su oštro osuđeni napadi Irana u regionu i ugrožavanje plovidbe u Ormuskom moreuzu, uz zahtjev da Teheran obustavi hibridne napade na evropskom tlu i nikada ne dođe u posjed nuklearnog oružja. Osuđene su i vojne eskalacije jemenskih Huta i njihovi napadi na civilne brodove u Crvenom moru.
Odbrana međunarodnog poretka, trgovine i klime
Na širem globalnom planu, Brisel i London su potvrdili snažnu podršku multilateralizmu sa Ujedinjenim nacijama u središtu, kao i nezavisnosti Međunarodnog krivičnog suda (ICC), osudivši sve prijetnje i napade usmjerene protiv ove institucije i njenih zvaničnika.
Najavljeno je i produbljivanje saradnje sa partnerima u Africi, Indo-Pacifiku i na Arktiku. U ekonomskoj sferi, naglašena je važnost slobodne i fer trgovine kroz reformu Svjetske trgovinske organizacije (WTO), te odgovornog razvoja vještačke inteligencije, posebno u svjetlu britanskog preuzimanja predsjedavanja grupom G20 naredne godine. Samit je zaključen potvrdom posvećenosti borbi protiv klimatskih promjena i ubrzanju globalne energetske tranzicije.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare