Šveđani griju daljinskim sistemima i toplotnim pumpama: Šta od toga može u stanu u BiH

Razlika između zgrada i kuća u Švedskoj je velika. Prema podacima iz 2014, koje je objavio program Međunarodne agencije za energiju, daljinsko grijanje pokrivalo je 89 posto stambenih zgrada i 80 posto poslovnih, a samo 17 posto porodičnih kuća. To su najnoviji podaci u tom pregledu, pa ih treba čitati kao sliku sistema, a ne kao današnje stanje.

Kuće su uglavnom otišle drugim putem. Tržišni izvještaj koji se poziva na švedsku energetsku agenciju navodi da toplotne pumpe ima najmanje milion porodičnih kuća.

Šta možete uraditi bez velike investicije

Savjeti švedske energetske agencije, koje je 2022. prenio TV4, jednostavni su:

• Stepen manje: niža temperatura za jedan stepen smanjuje energiju za grijanje za oko pet posto. To je procjena, a stvarna ušteda zavisi od vrste grijanja.
• Prozori i vrata: u kući kroz njih može izaći i do trećine toplote, zato prvo zaptijte mjesta gdje propušta. Kad ionako renovirate, razmislite i o dodatnoj izolaciji.
• Podno grijanje: ako ga imate, neka bude na istoj temperaturi kao ostatak kuće.

Šta u BiH zavisi od vrste grijanja

Stepen manje ne vrijedi isto za svakoga. Ako račun plaćate po kvadratu, niža temperatura u stanu ne mora smanjiti iznos na računu. Ako grijete struju, plin, drva ili pelet, ušteda je direktnija, jer trošite manje energenta.

Zaptivanje prozora korisno je u oba slučaja, jer u stanu ostaje više toplote. Tada treba paziti i na vlagu, pa stan redovno provjetravajte. Kako vlaga i hladan zid vode do buđi, pisali smo ranije.

Šta traži veću odluku

Toplotna pumpa i dodatna izolacija su investicije, a u zgradi se o zajedničkim dijelovima ne odlučuje sam. Prije takve odluke potražite ponudu za svoj objekat. Kako se s istim problemom nose u susjednoj Norveškoj, pisali smo u tekstu o tome kako Norvežani izoluju kuće.