Vlaga u stanu zimi
Buđ ne čeka kapi na zidu: pri 60 posto vlage u sobi rizičan je već zid od 15 stepeni

Za buđ na zidu nije potrebno da se na njemu skupljaju kapi. Dovoljno je da zrak uz zid duže vrijeme ima oko 80 posto relativne vlažnosti, a kad je u sobi 20 stepeni i 60 posto vlage, to se dešava već na zidu hladnijem od 15,4 stepena.
Grijna sezona je vrijeme kada se u stanovima najčešće pojave tamne mrlje u uglovima, iza namještaja i oko prozora. Vlaga u zraku stana dolazi iz svakodnevnog života: četveročlano domaćinstvo u zrak dnevno ispusti od šest do 12 litara vode, navodi Ured za okoliš njemačkog grada Wiesbadena u vodiču o provjetravanju, čije je 12. izdanje objavljeno u januaru 2026.
Topao zrak može primiti više vodene pare od hladnog. Kada se ohladi uz hladnu površinu, njegova relativna vlažnost raste, a kad dostigne 100 posto, para prelazi u kapi. Ta temperatura zove se tačka rosišta.
Na kojoj temperaturi se staklo orosi
Tačka rosišta računa se iz temperature i vlažnosti zraka. Po Magnusovoj formuli, s koeficijentima koje su 1996. objavili meteorolozi Oleg Alduchov i Robert Eskridge, za sobu na 20 stepeni vrijedi:
- pri 40 posto vlage voda se kondenzuje na površini hladnijoj od šest stepeni,
- pri 50 posto na površini hladnijoj od 9,3 stepena,
- pri 60 posto ispod 12 stepeni,
- pri 70 posto već ispod 14,4 stepena.
Zato kondenzacija prvo stigne na stakla i okvire prozora: to su najhladnije površine u sobi.
Za plijesan je dovoljno 80 posto vlage uz zid
Zid ne mora biti mokar da bi se na njemu pojavila plijesan. Dovoljno je da relativna vlažnost uz njegovu hladniju površinu dugo ostane na 80 posto, navodi njemački stručni portal za graditeljstvo Baunetz Wissen. Zato se kao cilj za unutrašnju stranu vanjskog zida uzima najmanje 12,6 stepeni. Ta granica važi za sobu na 20 stepeni i 50 posto vlage.
Isti račun pokazuje koliko granica brzo raste s vlagom u sobi. Pri 60 posto vlage zid bi morao biti topliji od 15,4 stepena. Uglovi vanjskih zidova i površine iza ormara naslonjenih na vanjski zid često su hladniji od ostatka sobe, jer do njih teže dopire topao zrak. Wiesbadenski vodič zato savjetuje da se namještaj odmakne najmanje 10 centimetara od hladnih vanjskih zidova.
Zašto je pet minuta na minusu dovoljno
Hladan vanjski zrak nosi malo vode. Zrak koji vani ima nula stepeni i 80 posto vlage, kad se u sobi zagrije na 20 stepeni, imat će samo oko 21 posto relativne vlažnosti. Zato kratko i potpuno otvaranje prozora izbacuje vlagu bez velikog hlađenja zidova.
Vodič preporučuje da se nekoliko puta dnevno širom otvore svi prozori, a dužinu provjetravanja veže za vanjsku temperaturu:
- ispod pet stepeni: najviše pet minuta,
- od pet do 10 stepeni: pet do 10 minuta,
- od 10 do 15 stepeni: 10 do 15 minuta,
- iznad 15 stepeni: koliko vam je ugodno.
Prozor na kip ne treba držati otvoren stalno, nego samo ograničeno vrijeme. Preporučena relativna vlažnost u stanu je od 40 do 60 posto, a ako se duže zadrži iznad 70 posto, može se pojaviti plijesan, navodi se u vodiču. Vlažnost se najlakše prati sobnim higrometrom, a uz nju vrijedi pratiti i temperaturu u sobi.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare