Kako pobijediti hronično odugovlačenje: Tri metode koje mogu pomoći da završite obaveze

Iako se odugovlačenje često doživljava kao nedostatak discipline, stručnjaci ističu da ono može biti povezano s emocionalnim stanjem, stresom i strahom od neuspjeha. Promjena načina razmišljanja i nekoliko praktičnih strategija mogu pomoći u njegovom prevazilaženju.

Monica Packer, autorica knjige “Sticky Habits”, izjavila je za američku televizijsku stanicu KSL da je odugovlačenje ljudska sklonost, ali da to ne znači da se ljudi moraju pomiriti s takvim ponašanjem. Prvi korak je, prema njenim riječima, prestati ga posmatrati kao nešto što se ne može promijeniti.

Počnite prije nego što se steknu idealni uslovi

Kako navodi britanski list The Independent, jedan od najjednostavnijih načina za borbu protiv odugovlačenja jeste da počnete s obavezom umjesto da čekate slobodno vrijeme ili savršene okolnosti.

Univerzitet Sjeverne Karoline u Chapel Hillu preporučuje stvaranje okruženja koje olakšava koncentraciju, poput pronalaska mirnog mjesta za rad ili obavljanje telefonskog poziva. Ipak, priprema ne bi trebala postati nova prepreka, pa predugo biranje radnog prostora ili čišćenje stola mogu samo dodatno odgoditi početak.

“Ono što vidimo jeste da, kada jednom počnete obavljati neki zadatak, sam taj zadatak počinje vas motivirati“, izjavila je u julu za The New York Times dr. Katrina Monton, docentica na Univerzitetu Rutgers.

Upravljajte emocijama, a ne samo vremenom

Odugovlačenje je često povezano s negativnim emocijama koje određeni zadatak izaziva. Sumnja u vlastite sposobnosti, nezainteresiranost ili strah od neuspjeha mogu navesti ljude da odgode obavezu kako bi privremeno smanjili stres ili popravili raspoloženje.

Klinička psihologinja Becky Bikat Tilahun iz klinike Cleveland objašnjava da problem nije uvijek u upravljanju vremenom, već u upravljanju emocijama. Perfekcionizam također može imati značajnu ulogu, jer strah od toga da rezultat neće biti dovoljno dobar otežava čak i sam početak rada.

Fuschia Sirois, profesorica socijalne psihologije i psihologije zdravlja na Univerzitetu Durham u Velikoj Britaniji, smatra da je važno pronaći zdravije načine suočavanja s neugodnim emocijama umjesto da se odgađanje koristi kao način privremenog olakšanja.

To može podrazumijevati pozitivniji odnos prema vlastitim sposobnostima i svjesno upravljanje stresom.

Nagradite sebe nakon obavljenog zadatka

Još jedna metoda jeste nagrađivanje nakon završetka zahtjevne ili neugodne obaveze. Prema Tilahun, takav pristup može pomoći mozgu da poveže trud s pozitivnim ishodom i tako poveća motivaciju za naredne zadatke.

Primjer je plaćanje jednog računa, nakon čega slijedi 15 minuta gledanja omiljene televizijske emisije prije nego što se pređe na sljedeći račun.

Važno je, međutim, odoljeti iskušenju da se nagrada uzme prije nego što se zadatak završi. Stručnjaci preporučuju da se nagrađuje svaki manji ostvareni cilj, čime se stvara dodatni podsticaj za nastavak rada i završavanje preostalih obaveza.