Raljić za N1: Dodik više ne može računati na podršku Beograda, svjestan je da je odnio Pirovu pobjedu

Pobjeda Studentske liste u Srbiji mogla bi značajno promijeniti političke odnose u Republici Srpskoj, a Milorad Dodik, uprkos osiguranoj dvotrećinskoj većini u Narodnoj skupštini RS, više ne može računati na podršku Beograda kakvu je imao tokom vlasti Aleksandra Vučića. Ovako političku situaciju ocjenjuje Željko Raljić, novinar i glavni i odgovorni urednik portala Istinito, koji je gostujući u emisiji "Dan uživo" na N1 analizirao postizborne prelaske zastupnika, krizu opozicije, odnose unutar vladajuće koalicije, ali i moguće dogovore SNSD-a, HDZ-a BiH i SDA o budućoj državnoj vlasti.
Raljić smatra da će pobjeda Studentske liste utjecati na političke prilike u RS, prvenstveno zbog promjene odnosa između vlasti u Banjoj Luci i Beogradu.
"Da će imati utjecaja na stanje i političke odnose u Republici Srpskoj, to je sasvim sigurno, a u kojoj mjeri, to će se vidjeti. Siguran sam u jednu stvar, da će institucionalna saradnja biti na određenom nivou, međutim, izostat će ona partijska", rekao je Raljić.
Prema njegovoj ocjeni, Dodik u Srbiji više nema političke partnere kakve je imao prethodnih godina. Ne očekuje ni da će nova vlast nastaviti dosadašnji model političkih odnosa.
Komentarišući ocjenu Sonje Biserko da pobjeda Studentske liste znači kraj ideje "srpskog svijeta", Raljić je kazao da je prerano donositi takve zaključke. Smatra da studentskom pokretu treba pružiti priliku da pokaže kakvu će politiku voditi, ali očekuje više demokratije u Srbiji i poboljšanje regionalnih odnosa.
"Dodik je odnio Pirovu pobjedu, svjestan je koliko je njegova vlast ranjiva"
Govoreći o konstituiranju Narodne skupštine RS i prelascima opozicionih zastupnika u vladajuću većinu, Raljić je ocijenio da Dodiku ti mandati nisu ni bili neophodni za stabilnu vlast.
"Bojim se da niko kao Milorad Dodik nije svjestan da je on odnio Pirovu pobjedu", rekao je.
Smatra da Dodik priprema političku strategiju za period u kojem više neće imati dosadašnju podršku iz Srbije, posebno imajući u vidu poslovne interese i imovinu koju, prema Raljićevim tvrdnjama, Dodik i ljudi iz njegovog okruženja imaju u toj zemlji.
"Podsjetit ću da Dodik i njegovi ljudi imaju više kompanija u Srbiji koje tamo posluju. Podsjetit ću da svi oni imaju značajnu imovinu u Srbiji i to je jedan od problema", kazao je.
Raljić tvrdi da Dodik istovremeno nastoji oslabiti opozicione stranke izazivanjem njihovih međusobnih i unutrašnjih sukoba.
"S jedne strane, on će posvađati opozicione partije između njih, a usput će i da napravi problem unutar pojedinačnih opozicionih partija, što mu je već dobrim dijelom pošlo za rukom", smatra Raljić.
Dodao je da postoje i ljudi unutar opozicionih organizacija koje Dodik, prema njegovoj ocjeni, može politički aktivirati kada procijeni da neka stranka postaje stabilna.
"Bojim se da je on jedini svjestan u kojoj mjeri je njegova vlast ranjiva, ali mu se mora odati priznanje da se on veoma dobro priprema za vrijeme koje dolazi", zaključio je.
SDS i PSS u krizi: "Opozicija je 90 posto krivac, a samo 10 posto žrtva"
Analizirajući prelaske zastupnika, Raljić je dio razloga pronašao u dugogodišnjim problemima unutar Srpske demokratske stranke (SDS).
Govoreći o odlasku zastupnika Čopića, naveo je da je, prema informacijama koje su mu prenesene, Čopić svoj potez obrazložio time da u novoj političkoj organizaciji zna s kim ima posla, dok u SDS-u više nije znao s kim može razgovarati.
Raljić smatra da su takvi odlasci posljedica višemjesečnih, pa i višegodišnjih problema unutar SDS-a.
Kritikovao je i Pokret Sigurna Srpska (PSS), ocjenjujući da ni taj opozicioni pokret nema stabilnu političku perspektivu. Smatra da je njegova politika zasnovana na populizmu i da su iznevjerena očekivanja dijela birača.
Podsjetio je i na istupe Gvozden, koja je napustila PSS i javno govorila o odnosima unutar pokreta, kao i o odnosu prema SDS-u, koji nije formalni koalicioni partner, ali jeste partnerska opoziciona stranka.
Odgovarajući na pitanje jesu li opozicioni lideri žrtve političkih preletača ili saučesnici zbog pogrešne kadrovske politike, Raljić je bio izričit.
"Ako bismo to napravili u vidu jednog omjera u procentima gledano, dakle, oni su devedeset posto krivci, a možda samo deset posto žrtve", rekao je.
Naglasio je da rukovodstva stranaka moraju preuzeti odgovornost za ljude koje kandiduju i postavljaju na izborne liste.
Osvrnuo se i na odlazak opozicionih političara pred kuću zastupnika Čopića, ocijenivši takav postupak političkim cirkusom.
Podsjetio je da je zastupnički mandat, prema Izbornom zakonu, lični, a ne vlasništvo političke stranke, bez obzira na to je li osvojen direktno ili putem kompenzacijske liste.
Oštro o CIK-u: "Centralna izborna prevara"
Raljić je iznio i ozbiljne optužbe na račun Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, dovodeći u pitanje regularnost izbornih procesa.
"Ja tvrdim da od 2000. godine naovamo nijedni izbori u Bosni i Hercegovini nisu bili regularni", kazao je.
Posebno je kritikovao nedostavljanje izbornih podataka organizacijama Transparency International i Koaliciji Pod lupom, koje su tražile informacije o primjeni novih izbornih tehnologija.
"Ovo što mi imamo i što zovemo Centralnom izbornom komisijom, ona je centralna izborna prevara", ustvrdio je Raljić.
Podsjetio je na ponovno brojanje glasova nakon izbora 2022. godine i kritikovao način na koji CIK komunicira s javnošću. Iznio je i oštre ocjene o nastupu predsjednika CIK-a Jove Kalabe u izbornoj noći, dovodeći u pitanje njegovu samostalnost i uvjerljivost.
Raljić smatra da izborne tehnologije same po sebi nisu garancija regularnosti izbora. Tvrdi da, osim pritisaka, ucjena i kupovine glasova, postoje i namješteni glasovi.
Zašto je Stevandić ostao na čelu NSRS-a?
Govoreći o raspodjeli pozicija unutar vladajuće koalicije, Raljić je ocijenio da Milorad Dodik najviše vjeruje političkim partnerima koji su godinama uz njega.
Smatra da ostanak Nenada Stevandića na poziciji predsjednika Narodne skupštine RS nije slučajan, iako dio javnosti taj izbor vidi kao poruku novoj vlasti u Srbiji.
"I nemojte pomisliti da je slučajno što je Nenad Stevandić ostao na poziciji predsjednika Narodne skupštine", rekao je.
Prema njegovoj ocjeni, Dodik zna da će Stevandić i drugi dugogodišnji partneri ostati uz njega.
Spomenuo je i Nedeljka Čubrilovića i Petra Đokića, ocjenjujući da su vladajuće stranke tokom dvije decenije izgradile sistem međusobne političke zavisnosti i kontrole resursa.
Raljić je kritikovao i pravosuđe zbog malog broja slučajeva političke korupcije koji su dobili sudski epilog. Smatra da dugogodišnje političke strukture imaju značajan utjecaj na sistem u kojem visoki funkcioneri rijetko odgovaraju.
"Suština našeg problema, po meni, jeste da smo mi jedno duboko razoreno društvo u kojem nema pravde i u kojem nema javnog morala", ocijenio je.
Dodik, Čović i Izetbegović: Ko će kontrolisati državnu vlast?
Poseban dio razgovora bio je posvećen izboru delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i pregovorima o formiranju Vijeća ministara.

Raljić smatra da opozicija svojim postupcima omogućava Dodiku da zadrži kontrolu nad ključnim institucijama.
"Mislim da je opozicija u jednoj formi saučesništva s Miloradom Dodikom i ne brinem se da će on imati kontrolni paket od četiri delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine", kazao je.
Prema njegovoj procjeni, Dodik će zadržati i kontrolu nad Vijećem naroda Republike Srpske.
Očekuje da bi formiranje novog Vijeća ministara moglo potrajati zbog političkih interesa SNSD-a i HDZ-a BiH.
Raljić smatra da Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću odgovara zadržavanje postojećih pozicija moći, uključujući Vijeće ministara, Ministarstvo finansija i Upravu za indirektno oporezivanje BiH.
Prema njegovoj ocjeni, Čoviću odgovara ostanak Borjane Krišto na čelu Vijeća ministara, dok Dodiku odgovara zadržavanje utjecaja na finansijske institucije i raspodjelu prihoda od PDV-a.
"Naravno, Izetbegoviću se žuri da uđe u državnu vlast. I sada tu počinje trgovina. Svi znaju kome šta treba i svi znaju šta hoće", rekao je.
Na pitanje o mogućim dogovorima između SDA, HDZ-a BiH i SNSD-a, posebno kada je riječ o Izbornom zakonu i Ustavnom sudu BiH, Raljić je ocijenio da trenutno ne očekuje snažnije pritiske iz Brisela.
"Mi smo imali svoju nadstrešnicu. To su bili slučajevi Memić i Dragičević"
Govoreći o mogućnosti društvenih promjena u Bosni i Hercegovini po uzoru na studentski pokret u Srbiji, Raljić je podsjetio na slučajeve Dženana Memića i Davida Dragičevića.
"Mi smo imali svoju nadstrešnicu. To su bili slučajevi Memić i Dragičević", rekao je, povlačeći paralelu s tragedijom u Novom Sadu koja je pokrenula studentske proteste u Srbiji.
Smatra da nije opravdano očekivati od roditelja koji su izgubili djecu da budu predvodnici političkih promjena.
"Naša opozicija u oba slučaja se pokazala nedostojnom. Prepustila je roditeljima da se sami evo do dan-danas bore i pokazala da nije vrijedna poštovanja građana ove zemlje", kazao je.
Raljić vjeruje da bi promjene u BiH mogle doći kroz nove društvene i političke pokrete, predvođene ljudima koji nisu izgradili karijere zahvaljujući postojećim vladajućim strukturama.
Uprkos odlasku velikog broja mladih, smatra da nove generacije imaju potencijal pokrenuti društvene promjene. Ocijenio je da su političke elite godinama produbljivale nacionalne, vjerske i socijalne podjele, ali da takav način upravljanja društvom ne može trajati neograničeno.
Govoreći o ekonomskim teškoćama i sve težem životnom standardu građana, zaključio je da nezadovoljstvo može rasti, a promjene u Srbiji imati dodatni utjecaj na političke prilike u BiH.
"Mislim da će se to osjetiti i kod nas i već smo imali priliku da vidimo, bez obzira na to što je ova vlast pokušala da uguši svaki pokret studenata i njihovu potrebu da iskažu solidarnost s kolegama u Srbiji, da im to neće dugoročno pomoći", zaključio je Raljić za N1.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare