Povećava se broj razvoda, a sve veći broj žena i muškaraca želi samostalno provesti život bez braka, djece, pa čak i ljubavnog odnosa. Da li smo prevazišli brak kao instituciju u današnjem modernom društvu? Kako se ljubav, poslovne i porodične obaveze, uz individualne slobode prepliću u braku? Možemo li njegovati tradiciju uz moderni stil života? Kako sačuvati brak kao instituciju, pitanja su o kojim su u emisiji Novi dan govorile Jelena Brkić-Šmigoc, univerzitetska profesorica predmeta iz oblasti psihologije i socijalne psihologije, Divna Milovanović, psihotarapeutkinja u edukaciji i influenserica i Adela Ramić, konsultantica i edukatorica za biznis i finansije.
Psihoterapeutkinja u edukaciji i influenserica Divna Milovanović u svojim objavama često govori o muško-ženskim odnosima. Najčešće ukazuje na to šta nije ljubav te savjetuje žene koje se drže za slamku tražeći u narcisoidnim osobama podržavajuću, motivirajuću ljubav.
Međutim, u današnje vrijeme ni žene niti muškarci, kaže Divna, nemaju stvarnu sliku o tome šta je zdrava ljubav i zdrav odnos.
“Nekako smo navikli da različite vrste patoloških odnosa, zavisničkih odnosa nazivamo velikim, strastvenim, fatalnim ljubavima i baš zato je važno napraviti tu razliku. I negdje se ja na to fokusiram prvenstveno da naučimo da prepoznamo šta ljubav nije kako bismo mogli onda da, kada se ljubav desi, da znamo i šta ona jeste. I da naprosto znamo šta je to na šta treba da obratimo pažnju prilikom upoznavanja potencijalnih partnera, što bi moglo da bude jasan signal da je možda u pitanju osoba s kojom se ne treba upuštati u odnos. Tako da prvenstveno bih to negdje navela kao važan korak, a to je da potencijalno toksične partnere s kojima nam odnos neće zapravo pružiti ono za čime tragamo, a to je upravo ljubav i da naučimo, prije svega, da volimo sebe na adekvatan način jer to i jeste negdje baza za sve ostalo”, kaže Divna.
Zašto nam je ljubav bitna?
Profesorica Jelena Brkić-Šmigoc, govoreći o važnosti ljubavi, ističe da i žene i muškarci kao ljudska bića imaju potrebe, a jedna od temeljnih potreba je biti i pripadati.
“To pripadanje zadovoljava veliki broj naših potreba. Određenjem da nam drugi jednostavno daju informaciju o nama samima – ko jesmo, na koji način možemo postati kvalitetnija verzija sebe u susretu sa drugim. Naravno da to možemo u odnosima koji su kvalitetni, koji su podržavajući, oni koji će omogućiti i naš individualni rast. Međutim, moramo biti svjesni da individualni rast se događa ipak u zajednici, što znači ja i ti jednako je mi. Vrlo često zaboravljamo ono ‘mi’, previše nekada budemo usmjereni na ‘ja’, što apsolutno ne znači da ne trebamo ostvariti sve ono što jeste ‘ja’ u toj vezi. To je preduvjet uistinu da ta zajednica bude kvalitetna. Ali, između ostalog u našoj komunikaciji sa drugom osobom trebamo voditi računa i o tom ‘mi'”, pojašnjava Jelena.
Kada je u pitanju nezadovoljstvo u odnosima, istraživanja pokazuju da će žene više verbalizirati nezadovoljstvo. Međutim, to ne znači da nezadovoljsvo ne postoji i na strani muškaraca.
“Ono ili nije dovoljno verbalizirano ili nismo na pravi način postavili pitanje prilikom provedbe određenih istraživanja”, dodaje profesorica.
Problemi u odnosima
Idealizirana slika partnera na početku odnosa je osnovni problem, kaže Divna.
“Zahvaljujući društvenim mrežama, mi immamo priliku da se predstavimo mnogo boljima nego što jesmo ili potpuno drugačijima. Osobe koje tragaju za nekom vrstom odnosa, a koje su u tom trenutku u nekom ranjivom periodu ili prosto nemaju dovoljno samopouzdanja, kada uđu u komunikaciju s osobom koja je manipulativna, zaista ta osoba ima jako puno mogućnosti da, baš zahvaljujući tim društvenim mrežama i online komunikaciji, servira sliku sebe koja će se drugoj strani dopasti”, pojašnjava influenserica.
Divna ističe da kasnije te osobe pristaju na sve lošiji tretman ne bi li konačno došle do onog načina komunikacije koji su dobijalne na početku, ali se to nikad ne dešava.
Adela Ramić, konsultantica i edukatorica za biznis i finansije osvrnula se na finansijsku nezavisnost žena u patrijarhalnom društvu. Međutim, u BiH većina žena nije finansijski nezavisna.
“Kada žene nisu finansijski nezavisne, nemaju određenu moć koja se zove novac u svojim rukama, onda se one jednostavno, da bi bile sretne na dnevnoj bazi zadovolje time, počnu čak propagirati taj stil života, protiv kojeg nemam ništa ukoliko jeste žena sretna. Žene koje ne uspiju realizirati svoju neovisnost, koje nemaju određenu moć, a koje to žele, najvećom prijetnjom smatraju žene koje su to ostvarile”, kaže Adela.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!