Dunja na ormaru: Miris nije jedini razlog zbog kojih su ih naše bake tako čuvale

Dunja na ormaru nije bila ukras. Zrela dunja sporo omekšava i sedmicama širi jak, sladak miris, pa je u vrijeme bez osvježivača prostora bila najjednostavniji način da soba i ormar mirišu na čisto. Veš složen pored nje poprimao je njen miris.

Imala je i drugu ulogu. Dunja je tvrda i kisela, pa se rijetko jede sirova, i upravo zato je mogla stajati dugo, sve dok ne dođe vrijeme za kuhanje.

Najsigurnije mjesto u kući

Ormar je bio i najpraktičnije mjesto za čuvanje. Na visini, daleko od djece i vlage, dunje su polako dozrijevale. Domaćice su ih skidale jednu po jednu, za kompot, slatko ili kolač.

Dunja ima još jedno svojstvo koje se u kući moglo iskoristiti: ubrzava zrenje drugog voća. Stavljena u zdjelu s jabukama ili kruškama, pomaže da i one brže sazriju.

Zašto je dobra za zimnicu

Dunja je bogata pektinom, prirodnom tvari zbog koje se džem i žele lako zgušnjavaju. Zato se od nje odlično prave žele, pekmez i slatko, bez mnogo dodataka.

Sadrži i vitamin C te vlakna. U narodnoj medicini čaj od lista dunje koristio se za smirivanje stomaka.

Običaj stariji nego što mislimo

Dunja je jedno od najstarijih uzgajanih voća. Ljudi je uzgajaju hiljadama godina, a drevne kulture povezivale su je s ljubavlju i plodnošću.

Taj dugi put od drevnih vrtova do bosanskih, hrvatskih i srpskih ormara pokazuje koliko je dunja uvijek bila više od voća. Bila je miris doma, zaliha i znak da dolazi zima.

Kako je danas čuvati

Ako želite oživjeti običaj, birajte čvrste dunje bez tamnih mrlja. Držite ih na hladnom i suhom mjestu, odvojeno jednu od druge.

Ako ih stavite na ormar, povremeno ih okrenite i odmah uklonite one koje počnu omekšavati. Tako ostaju zdrave i mirisne duže, a vi ćete znati kada je vrijeme za slatko ili kompot.