Koristite li koricu limuna? Upozorenje na citrusima uznemirilo kupce

Sve je počelo objavom na Instagramu koja je postala viralna, a u kojoj su prikazane etikete citrusnog voća iz Lidla s upozorenjem da kora nije pogodna za konzumaciju.

Na deklaracijama su navedene hemikalije koje se koriste za očuvanje svježine voća tokom skladištenja i transporta. Među njima su azoksistrobin i fludioksonil, navedeni na limetama, te imazalil, 2-fenilfenol, tiabendazol, pirimetanil i fludioksonil na drugim citrusima. Spominje se i E903, odnosno karnauba vosak, koji se koristi za premazivanje kore.

Objava je izazvala hiljade reakcija, a brojni korisnici izrazili su zabrinutost zbog mogućih posljedica konzumiranja kore takvog voća, piše The Guardian.

Šta se zapravo nalazi na kori citrusa?

Sarah Compson, voditeljica odjela za politiku i kampanje britanske organizacije Pesticide Action Network UK (PAN UK), objašnjava da su mnoge od navedenih supstanci fungicidi, odnosno sredstva koja sprečavaju razvoj gljivica.

Prema njenim riječima, pojedine hemikalije povezane su sa sumnjama na kancerogeno djelovanje i poremećaje endokrinog sistema.

"Imazalil je fungicid koji se intenzivno koristi na citrusnom voću nakon berbe, tokom skladištenja i transporta", objasnila je Compson.

Navela je da se za ovu supstancu sumnja da može imati kancerogena svojstva te štetno djelovati na reproduktivni sistem i razvoj organizma.

Imazalil se uglavnom zadržava na kori citrusnog voća, zbog čega može dospjeti u organizam kada se kora koristi u pripremi hrane ili pića.

Nick Mole iz PAN UK podsjetio je da je Evropska unija još 2018. godine razmatrala smanjenje maksimalno dozvoljenih ostataka imazalila. Međutim, promjene uvedene 2019. odnosile su se na banane, jabuke i kruške, dok su citrusi dobili odgodu.

Grejpfrut i limeta među voćem s najviše ostataka pesticida

Iako su upozorenja na etiketama privukla pažnju javnosti, upotreba pesticida na citrusnom voću nije novost.

PAN UK redovno objavljuje listu poznatu kao Prljavih dvanaest, koja obuhvata voće i povrće kod kojeg se otkriva veći broj različitih ostataka pesticida.

"Citrusno voće redovno se nalazi na vrhu naše liste proizvoda kod kojih je utvrđen visok sadržaj višestrukih ostataka pesticida", kazala je Compson.

Prema podacima koje navodi organizacija, grejpfrut je ove godine zauzeo prvo mjesto, dok su limete bile treće. Tokom prethodnih pet godina limuni, narandže i druge vrste citrusa redovno su se nalazili među prvih sedam proizvoda na listi.

Compson upozorava da se među otkrivenim supstancama mogu nalaziti i pesticidi čija je upotreba zabranjena u Velikoj Britaniji i Evropskoj uniji zbog štetnih utjecaja na zdravlje ljudi i okoliš.

Lidl objasnio kako su upozorenja završila na etiketama

U Velikoj Britaniji supermarketima se preporučuje da navedu hemikalije korištene u proizvodnji i konzerviranju voća i povrća, ali takvo označavanje nije uvijek zakonska obaveza.

Compson smatra da bi transparentnije deklaracije pomogle kupcima da donose informiranije odluke.

Međutim, kada je The Guardian zatražio komentar od Lidla, iz kompanije su objasnili da su sporne oznake na ambalaži dodane greškom.

"Možemo uvjeriti naše kupce da se ovi proizvodi nisu promijenili i da i dalje u potpunosti ispunjavaju sve sigurnosne standarde Ujedinjenog Kraljevstva", poručio je glasnogovornik kompanije.

Dodao je da Lidl sarađuje s dobavljačem na izmjeni deklaracija kako bi se izbjegla zabuna među kupcima.

Stručnjake posebno zabrinjava takozvani efekat koktela

Iako su navedene hemikalije odobrene za određene primjene i u propisanim količinama, aktivisti upozoravaju na problem istovremene izloženosti različitim pesticidima.

Riječ je o takozvanom efektu koktela, odnosno mogućim posljedicama kombinovanog djelovanja više hemijskih supstanci.

"Testiranje sigurnosti ne provodi se na osnovu stvarne izloženosti putem ishrane", upozorila je Compson.

Kako objašnjava, potrošači nisu izloženi samo jednom pesticidu, već istovremeno mogu unositi ostatke više različitih supstanci.

Prema njenom mišljenju, postojeći propisi ne pružaju dovoljnu zaštitu od mogućih posljedica takve kombinovane izloženosti.

Može li se problem riješiti pranjem limuna i narandži?

Mnogi potrošači vjeruju da je dovoljno dobro oprati citrusno voće prije upotrebe kore.

Međutim, Compson upozorava da pranje ne može ukloniti sve ostatke pesticida.

"Ne, nažalost ne. Pesticidi su prisutni u ćelijama kroz cijeli proizvod. Namijenjeni su da se zalijepe za voće. Nije stvar samo u pranju", objasnila je.

Dodaje da ni kupovina nevoskanog voća ne mora predstavljati dovoljno pouzdano rješenje.

Pranje voća može ukloniti dio površinskih ostataka, ali ne garantuje potpuno uklanjanje hemikalija korištenih tokom uzgoja i skladištenja.

Da li je organsko voće sigurniji izbor?

Za potrošače koji žele izbjeći hemikalije o kojima je riječ, stručnjaci kao alternativu navode organski uzgojeno citrusno voće.

Sarah Hathaway, voditeljica tehničkog odjela britanskog udruženja Soil Association, ističe da hemikalije navedene na spornim etiketama nisu dozvoljene u organskoj proizvodnji, ni tokom uzgoja ni nakon berbe.

"Svi volimo kolač od limuna ili limetu u džin-toniku", kazala je Hathaway, objašnjavajući da potrošači koji žele izbjeći navedena sredstva mogu birati organsko voće.

Takav izbor često podrazumijeva i višu cijenu.

Ipak, stručnjaci naglašavaju da većina ljudi ne konzumira velike količine citrusne kore, što je važno uzeti u obzir prilikom procjene stvarne izloženosti pesticidima.

Problem pesticida ne odnosi se samo na potrošače. Posebno su izloženi poljoprivrednici koji ih svakodnevno koriste, često bez mogućnosti izbora sigurnijih alternativa.

Prema istraživanju objavljenom prošlog mjeseca, procijenjeno je da se 46 posto poljoprivrednika širom svijeta svake godine suoči s trovanjem pesticidima.

Dok se rasprava o njihovoj sigurnosti nastavlja, slučaj etiketa na citrusima otvorio je pitanje koliko potrošači zaista znaju o hemikalijama kojima je tretirana hrana koju svakodnevno kupuju.