Savjeti za zimu
So topi led samo do oko -9 °C i najviše šteti novom betonu: šta koristiti na stepenicama

So je najjeftinije sredstvo protiv leda, ali ima granicu: na jačem mrazu gotovo prestaje djelovati, a novom betonu i šapama ljubimaca može naštetiti.
Prema programu SmartWinterSalt Univerziteta u Minnesoti, obična kamena so praktično djeluje do oko -9 °C. Na nižim temperaturama radi vrlo sporo, a ispod približno -21 °C ne djeluje uopšte. Mjerodavna je temperatura podloge, a ne zraka, pa betonske stepenice u sjeni mogu biti hladnije nego što pokazuje termometar.
Razlika je velika i u brzini. Isti izvor navodi da jedan kilogram suhe soli na -1 °C otopi oko 46 kilograma leda za pet minuta, a na -9 °C tek oko šest kilograma, i to za sat vremena. Zato posipanje soli po jakom mrazu uglavnom znači bacanje novca.
Kada so oštećuje beton, a kada ne
Udruženje proizvođača agregata i betona iz Pensilvanije (PACA) objašnjava da beton najviše strada od kombinacije sredstava za odleđivanje i ciklusa smrzavanja i odmrzavanja. Površina se tada ljušti i dobija rupice, a šteta se najčešće vidi u proljeće, kad se snijeg otopi.
Najosjetljiviji je novi beton. PACA savjetuje da se sredstva za odleđivanje ne koriste u prvoj godini nakon betoniranja. Na kvalitetnom, gustom betonu natrijum-hlorid i kalcijum-hlorid smatraju se uglavnom prihvatljivim. Magnezijum-hlorid, kalijum-hlorid, kalcijum-magnezijum-acetat i urea, prema istom udruženju, povezani su s većim oštećenjima, a sredstva na bazi amonijaka ne bi se smjela koristiti nikada. Dodatnu zaštitu daju penetrirajući premazi na bazi silana ili siloksana.
Šta umjesto soli, i do koje temperature
Najniže praktične temperature djelovanja, prema Univerzitetu u Minnesoti:
- Kalcijum-hlorid: do oko -29 °C. Najbolji izbor za jak mraz, ali kod ljubimaca može izazvati ranice u ustima.
- Magnezijum-hlorid: do oko -23 °C.
- Kalcijum-magnezijum-acetat: do oko -7 °C.
- Urea i kalijum-hlorid: samo do oko -4 °C, pa na pravom mrazu slabo pomažu.
- Pijesak ili sitni šljunak: ne tope led, ali odmah daju trenje i ne oštećuju površinu. Kad je prehladno za so, univerzitetski vodič preporučuje upravo njih.
Zašto domaća mješavina s alkoholom slabo pomaže
Na internetu kruži recept od dvije litre tople vode, malo deterdženta i pedesetak mililitara alkohola. Jednostavan račun pokazuje da tako razblažen alkohol spušta tačku smrzavanja vode tek za oko pola stepena. Topla voda u prvi mah otopi led, ali se na hladnoj podlozi brzo ponovo smrzne, često u još glađi sloj. Za stepenice je pijesak sigurniji izbor.
Ljubimci: ispucale šape i progutana so
Američko udruženje za zaštitu životinja ASPCA upozorava da sredstva za odleđivanje mogu iritirati jastučiće na šapama, koji kod osjetljivih pasa popucaju ili krvare. Veći problem je gutanje, kada pas liže šape ili jede posoljen snijeg: najčešće izaziva povraćanje i proliv, a velike količine mogu podići nivo natrijuma u krvi i izazvati drhtanje i napade.
Proizvodi označeni kao bezbjedni za ljubimce obično sadrže ureu ili magnezijum-hlorid. Sigurniji su, ali i oni mogu izazvati probavne smetnje. Nakon šetnje šape obrišite vlažnom krpom ili ih operite i osušite, a jastučiće redovno mažite balzamom, kako se savjetuje i u tekstu kako zaštititi šape psa tokom zime.
Redoslijed koji štedi i so i beton
- Prvo lopatom uklonite snijeg i što više leda, pa tek onda posipajte.
- Posipajte tanko. Univerzitet u Minnesoti naglašava da je manja količina gotovo uvijek bolja.
- Kad je hladnije od oko -9 °C, umjesto soli koristite pijesak ili kalcijum-hlorid.
- Na beton star manje od godinu dana stavljajte samo pijesak.
- Kad se led otopi, pometite ostatke; pijesak možete ponovo upotrijebiti.
Čišćenje nije samo pitanje udobnosti. Kantonalna uprava za inspekcijske poslove, koju je N1 citirao u januaru, podsjeća da su vlasnici i korisnici stambenih i poslovnih objekata dužni ukloniti snijeg i led s površina koje nisu javne. Za fizička lica predviđene su kazne od 100 do 1.500 KM.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare