Stoljećima čuvano blago Bosne i Hercegovine: Zavirite u fascinantnu riznicu fojničkog samostana

Trogrančić je Fojnicu posjetio u okviru rada na dokumentarnom filmu koji se bavi historijom ovog grada, istražujući njegovu bogatu prošlost kroz kulturno i vjersko naslijeđe, od franjevačkog samostana i muzeja do tekija i Atik džamije.

Tokom boravka u samostanu nastala je serija fotografija koje otkrivaju detalje rijetkih historijskih predmeta, starih knjiga, rukopisa, nakita i drugih eksponata, ali i atmosferu prostora u kojem se čuva višestoljetna baština Bosne i Hercegovine.

"Posjetio sam predivni muzej koji se nalazi u fojničkom samostanu, jer trenutno radim na snimanju dokumentarnog filma o historiji Fojnice, upravo kroz prizmu muzeja, ali i tekija i Atik džamije u Fojnici. Ovom prilikom napravio sam seriju fotografija na ovom predivnom mjestu", kazao je Trogrančić za N1.

Stoljeća historije sačuvana iza samostanskih zidova

Historija fojničkih franjevaca seže u 14. stoljeće, a njihova višestoljetna posvećenost očuvanju pisanih dokumenata, umjetničkih djela i predmeta iz svakodnevnog života stvorila je jednu od najznačajnijih kulturno-historijskih zbirki u Bosni i Hercegovini.

Samostanski muzej danas svjedoči o različitim epohama kroz koje je prolazila Bosna, od srednjovjekovnog perioda, preko osmanske vladavine, do novijih vremena.

Među njegovim najpoznatijim dragocjenostima nalazi se Fojnička ahdnama iz 1463. godine, povelja sultana Mehmeda II, kojom su fra Anđelu Zvizdoviću i bosanskim franjevcima zagarantovani zaštita i sloboda djelovanja.

Ovaj dokument zauzima posebno mjesto u historiji Bosne i Hercegovine jer svjedoči o odnosima osmanske vlasti i franjevačke zajednice u jednom od najvažnijih perioda bosanske historije.

Jednako značajno mjesto u samostanskoj zbirci pripada Fojničkom grbovniku, znamenitom heraldičkom rukopisu koji sadrži grbove vladarskih i plemićkih porodica. Riječ je o vrijednom izvoru za proučavanje heraldičke tradicije Bosne i šireg južnoslavenskog prostora.

Od starih rukopisa do nakita i predmeta iz svakodnevnog života

Fotografije koje je Trogrančić ustupio N1 otkrivaju tek dio raznovrsnosti muzejske zbirke.

Na njima se mogu vidjeti stari novčići, arheološki nalazi, raskošno ukrašeni predmeti, tradicionalna obuća, kao i stoljećima stare knjige čije požutjele stranice i istrošeni povezi svjedoče o vremenu kroz koje su prošle.

Posebnu pažnju privlače detalji bogato ukrašenih predmeta, među kojima se ističe raskošna kruna, kao i zbirka starih knjiga i rukopisa izloženih u muzejskim vitrinama.

Muzej posjeduje i bogatu numizmatičku zbirku, predmete nastale u nekadašnjim fojničkim zlatarskim radionicama, crkveno posuđe, umjetničke slike, tradicionalne nošnje i brojne druge eksponate koji svjedoče o životu ljudi na ovim prostorima.

Svaki od tih predmeta predstavlja mali dio mnogo šire priče o razvoju zanatstva, umjetnosti, trgovine, kulture i svakodnevnog života u Bosni i Hercegovini.

Biblioteka s više od 50.000 naslova

Jedno od najvećih bogatstava Franjevačkog samostana u Fojnici predstavlja njegova biblioteka, koja, prema podacima koje je dostavio Trogrančić, sadrži više od 50.000 starih i novijih naslova.

Među njima su rijetke inkunabule, odnosno knjige štampane u najranijem periodu razvoja evropskog štamparstva, kao i rukopisi i djela iz teologije, medicine, filozofije, historije i prirodnih nauka.

Police ispunjene starim knjigama, pažljivo zaštićeni rukopisi i muzejske vitrine s rijetkim izdanjima stvaraju poseban ambijent koji je Trogrančić nastojao dočarati svojim fotografijama.

Uz biblioteku, izuzetnu vrijednost ima i samostanski arhiv u kojem se čuvaju povelje, matične knjige i drugi dokumenti iz različitih historijskih perioda. Ova građa predstavlja dragocjen izvor za istraživače koji proučavaju političku, društvenu, kulturnu i vjersku historiju Bosne i Hercegovine.

Fotografije kao podsjetnik na bogatstvo koje treba sačuvati

Trogrančićeva serija fotografija nije samo vizuelni prikaz muzejske postavke već i podsjetnik na značaj očuvanja kulturno-historijskog naslijeđa.

Kroz krupne kadrove drevnih rukopisa, detalje nakita i predmeta izrađenih prije više stoljeća, ali i šire prizore samostanskih prostorija, fotograf je nastojao približiti bogatstvo koje se čuva u Fojnici.

"Kroz ovu seriju fotografija želio sam zabilježiti barem dio tog izuzetnog naslijeđa, detalje predmeta i dokumenata koji nas podsjećaju koliko je historija Bosne slojevita, bogata i vrijedna čuvanja", poručio je Trogrančić.

Njegove fotografije istovremeno otkrivaju i ljepotu samostanskog kompleksa, smještenog među šumovitim brdima iznad Fojnice, koji posebno upečatljivo izgleda u jesenjim bojama.

Dok nastavlja rad na dokumentarnom filmu o historiji Fojnice, Trogrančić je ovom fotografskom pričom javnosti približio dio naslijeđa koje se čuva iza zidova jednog od najznačajnijih franjevačkih samostana u Bosni i Hercegovini.