Triton po kojem je Prokoško jezero poznato nestao je iz njega: opstaje u okolnim lokvama

Prokoško jezero leži na Vranici, u općini Fojnica, na oko 1.636 metara nadmorske visine, a duboko je do 13 metara. Te podatke donosi rad geografa Murize Spahića, Emira Temimovića i Harisa Jahića objavljen 2015. u časopisu Acta geographica Bosniae et Herzegovinae, dok turistički izvori često navode i visinu od 1.670 metara.

Triton koji je opisan upravo s ovog jezera

Bosanski planinski triton (Ichthyosaura alpestris reiseri) podvrsta je planinskog tritona, malog repatog vodozemca koji živi u hladnim planinskim vodama. Kao zasebnu podvrstu opisao ga je austrijski zoolog Franz Werner 1902., a ime nosi po Othmaru Reiseru, ornitologu Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Prokoško jezero je takozvani tipski lokalitet, mjesto s kojeg je opisan.

Herpetolog Adnan Zimić, koji vodi projekte zaštite ove vrste, za časopis Energetskog portala opisao ga je kao jedinog pravog stenoendemskog vodozemca u BiH, vrstu koja ne živi nigdje drugo. Riječ je o reliktu iz ledenog doba, robusnije građe i izraženije glave od drugih planinskih tritona.

Kako je pastrmka istisnula tritona iz jezera

Problem je počeo krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada je u jezero unesena kalifornijska pastrmka. Ribe su jele ličinke i odrasle tritone, a populacija je naglo opala. Kasnija poribljavanja drugim vrstama, prema Zimiću, dovela su do toga da u samom jezeru više nema stabilne populacije. Autori rada iz 2015. navode da je pastrmka tritona potisnula iz jezera u okolne lokve.

Prema UNDP-u, vrsta se danas smatra kritično ugroženom, a svedena je na izolovane jedinke u malim vodenim tijelima oko jezera.

Spašavanje u lokvama i u Zemaljskom muzeju

U sklopu projekta UNDP-a finansiranog iz Globalnog fonda za okoliš (GEF), 2023. su pronađene dvije lokve sa stabilnom populacijom. Produbljene su i proširene, uređena je vegetacija uz obalu, a izgrađena su i zimska skloništa za tritone. Dio jedinki prebačen je u Zemaljski muzej BiH, gdje se uzgajaju u kontrolisanim uslovima, s idejom da se jednog dana vrate u prirodu.

Zimić upozorava da povratak u jezero nije moguć dok se iz njega ne uklone unesene ribe.

Spomenik prirode od 2005. i oko 250 nelegalnih vikendica

Područje Prokoškog jezera zaštićeno je zakonom kao spomenik prirode 2005. godine. Prema bazi Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), zaštićeno područje obuhvata oko 22,25 kvadratnih kilometara, upravlja njime javno komunalno preduzeće „Šćona“ iz Fojnice, a oko jezera je nelegalno izgrađeno oko 250 vikendica.

Uz stare pastirske kolibe niknule su drvene kuće, od kojih neke rade i kao ugostiteljski objekti. Upravitelj je, prema UNDP-u, najavio izgradnju kanalizacije kao uslov za obnovu jezera.

Zašto se jezero smanjuje

Spahić, Temimović i Jahić navode da organski otpad iz torova, staja i vikendica ubrzava eutrofikaciju, odnosno zarastanje jezera, a nanos koji donose pritoke podiže dno i smanjuje zapreminu. Prirodno kolebanje nivoa vode bilo je oko 0,6 metara, a nestručno izgrađena brana kasnije ga je podigla i do 1,5 metara.

Autori osporavaju i čestu tvrdnju da je riječ o ledničkom jezeru: prema njima, udubljenje je tektonskog porijekla, a led ga je u pleistocenu samo preoblikovao.

Koliko košta posjeta jezeru

Od ljeta 2026. na ulazu u zaštićeno područje vrijedi novi cjenovnik. Ulaznica za odrasle iz BiH košta 3 KM, a za strane posjetioce 6 KM. Parking za automobil je 15 KM za domaće i 20 KM za strane goste, kampovanje 20, odnosno 30 KM, a penzioneri i osobe starije od 70 godina plaćaju 2 KM.

Jezero je najljepše ljeti i u jesen, a zimi se zaleđuje i do njega je teško doći. Kako izgleda pod snijegom, pogledajte u galeriji Prokoško jezero pod ledenim pokrivačem.