Mozgovi pasa su mnogo manji od vučjih, ali nova istraživanja ukazuju da je moderan uzgoj pridonio povećanju njihove relativne veličine. Naime, u usporedbi s drevnim psima, moderne pasmine, koje su se razvile u posljednjih 150 godina, imaju veće lobanje naspram veličine tijela. Naučnici još uvijek ne znaju zašto.

Brojne dosadašnje studije su pokazale da pripitomljavanje divljih životinja, poput pasa, riba, svinja, goveda, ovaca, zečeva i mačaka, dramatično smanjuje njihovu relativnu veličinu mozga. Pretpostavlja se da je razlog tome manje korištenje moždanih vijuga kako bi osmislili načine preživljavanja. Međutim, izgleda da to ne vrijedi za sve kućne ljubimce.

Drugačiji slučaj kod pasa

Kada su stručnjaci uporedili lobanje 159 pasmina pasa, uključujući i neke vukove, otkrili su nešto neočekivano. Dok je veličina vučjeg mozga bila 24 posto veća od mozga psa slične veličine, što se pasmina u genetskom smislu više razlikovala od vuka, to je njen mozak bio veći.

Rezultati upućuju na to da je moderni uzgoj u proteklih 150 godina kod pasa uzrokovao skroman kognitivni razvoj. Ali, kako i zašto?

“Pasmine pasa žive na različitim nivoima društvene složenosti i obavljaju složene zadatke, koji vjerovatno zahtijevaju veći kapacitet mozga”, rekao je evolucijski biolog Niclas Kolm sa Univerziteta Stockholm u Švedskoj, a prenosi Science Alert.

Kolm i njegove kolege su prvo pretpostavili da su neki psi, koje su ljudi uzgajali za složenije zadatke, poput čuvanja stoke ili lova, razvili relativno veće mozgove. Međutim, to nije bio slučaj. Umjesto toga, jedini faktor koji je izgleda uticao na relativnu veličinu mozga modernih pasmina je bila njihova genetska različitost od vukova.

Hipoteza društvene inteligencije

Prethodne studije su pokazale da apsolutna veličina mozga pojedinih pasa igra ulogu u njihovom pamćenju i samokontroli, ali čini se da to nije dovoljno jak faktor uticaja na relativnu veličinu mozga njihove pasmine.

“Možda su složenije društveno okruženje, urbanizacija i prilagođavanje većem broju pravila i očekivanja uzrokovali ovu promjenu, koja utiče na sve moderne pasmine”, nagađa etnologinja Eniko Kubinyi sa Univerziteta Eotvos Lorand u Mađarskoj.

To je u skladu sa hipotezom društvene inteligencije, odnosno idejom da mozak može evoluirati kako bi se prilagodio složenijim društvenim okruženjima.

Istraživanje “Evolution of relative brain size in dogs – no effects of selection for breed function, litter size, or longevity” objavljeno je u časopisu Evolution.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad