"Znanost jasno pokazuje da smo u opasnosti od destabilizacije cijelog planeta", tvrdi jedan od autora novog istraživanja.

Potrošnja čovječanstva ima cijenu za širok raspon planetarnih sustava koji ovise jedni o drugima u smislu održivosti. Poput domina, nestabilnost u jednom snažno se oslanja na druge u nizu, stvarajući niz granica koje mogu uzrokovati ozbiljne probleme ako ih se prekorači.

Znanost jasno pokazuje da smo u opasnosti od destabilizacije cijelog planeta, ističe klimatolog Johan Rockström s Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime.

Prema novom izvješću velikog međunarodnog znanstvenog tima, kada se pravednost uzme u obzir za svako polje, glavne komponente sustava za održavanje života našeg planeta otkazuju ne samo na nekoliko granica, već na najmanje sedam od ukupno njih osam.

Nema što nije ugroženo

Zahvaljujući nama klima, biosfera, ciklus vode, atmosfera i ciklus hranjivih tvari na Zemlji već su opasno izbačeni iz ravnoteže za većinu svjetske populacije.

Ništa manje od pravedne globalne transformacije, preko svih sigurnih granica Zemlje, potrebno je kako bi se osigurala dobrobit čovječanstva, zaključuje se u istraživanju.

Iznad 1 stupnja globalnog zatopljenja, evo tko prvi plaća posljedice

Studija, objavljena u časopisu Nature, naglašava hitnost rješavanja navedenih gorućih problema i naglašava potrebu za klimatskim djelovanjem kao prioritetom.

Da bi se zadržalo unutar ‘sigurnih’ i ‘pravednih’ granica za sve, globalno zagrijavanje trebalo bi biti ograničeno na 1 Celzijev stupanj iznad predindustrijskih razina, kažu Rockström i njegovi kolege.

Brojevi oštećenih ljudi uvelike premašuju široko prihvaćeno načelo ‘nemojte nikoga ostaviti iza sebe’ i potkopavaju većinu ciljeva održivog razvoja, pišu autori studije.

Izvješće upozorava da zagrijavanje koje prelazi 1,5 ili 2,0 Celzijeva stupnja povećava vjerojatnost pokretanja prijelomnih točaka, što dovodi do daljnjeg oštećenja biosfere i klimatskih povratnih informacija. Najranjiviji, siromašni i marginalizirani ljudi bit će prvi izloženi riziku od toga.

Na 1,5 Celzijevih stupnjeva (koji je trenutačni cilj Pariškog klimatskog sporazuma), procjenjuje se da bi 200 milijuna ljudi moglo iskusiti ekstremne temperature, a 500 milijuna moglo bi biti izloženo dugoročnom porastu razine mora, naglašavaju znanstvenici.

Dvije granice u posebno lošem stanju

Fosfor i dušik dvije su sigurne granice koje se posebno ističu u novoj studiji, kao najgore. Oboje se ispiru u okoliš putem poljoprivrede te uzrokuju štetu životinjama i zagađuju vodu za piće.

Svi dokazi sugeriraju da to neće biti linearno putovanje za čovječanstvo; ono zahtijeva skok u našem razumijevanju kako se pravda, ekonomija, tehnologija i globalna suradnja mogu unaprijediti u službi sigurne i pravedne budućnosti, naglašavaju autori studije.

Sve je međusobno povezano

Izvješće naglašava međusobno povezanu prirodu kriza s kojima se čovječanstvo suočava, s različitim ekološkim katastrofama koje se događaju istovremeno. Nužna je hitna akcija za rješavanje tih izazova i zaštitu najugroženijeg stanovništva.

Autori istraživanja naglašavaju potrebu za promjenom paradigme u globalnim naporima za rješavanje klimatskih promjena i postizanje održive budućnosti, piše Science Alert.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad